U povodu 4. Hrvatskog dana ljekarni razgovarali smo s glavnom tajnicom Hrvatskog farmaceutskog društva doc. dr. sc. Majom Jakševac Mikša, mr. pharm.
Ljekarne u Hrvatskoj svake
godine 29. listopada obilježavaju svoj dan s određenom aktualnom temom. Ove
godine je to “Palijativna
skrb – ljekarnik ostaje uz vas”, čime
ljekarnici iskazuju brigu za sugrađane oboljele od neizlječivih bolesti.
O stanju palijative i ulozi
ljekarnika kao spone između liječnika i pacijenata razgovarali smo s glavnom tajnicom Hrvatskog farmaceutskog društva doc. dr. sc.
Majom Jakševac Mikša, mr. pharm.
doc.dr.sc Maja Jakševac
Mikša, mr. pharm.
doc.dr.sc Maja Jakševac
Mikša, mr. pharm.
Što uključuje palijativna medicina?
Palijativna medicina
uključuje potpunu brigu o bolesniku oboljelom od neizlječive bolesti, na koju
više ne djeluju lijekovi. Ta se briga zove palijativna skrb, a obavljaju je
multidisciplinarni timovi koji uključuju liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, ljekarnike,
socijalne radnike, duhovne savjetnike, volontere…
Palijativnom skrbi se nastoji ublažiti
fizičku i psihičku bol neizlječivih bolesnika i njihovih obitelji, a pravo na palijativnu skrb je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji jedno od osnovnih ljudskih prava.
Koja je uloga ljekarnika u palijativnoj
skrbi?
Uloga ljekarnika je da u
suradnji s drugim članovima palijativnog tima nastoji osigurati bolesniku
razboritu i učinkovitu primjenu lijekova i drugih specifičnih medicinskih
proizvoda, s ciljem što bolje kvalitete života oboljeloga. Zadaća je ljekarnika i podučavati članove tima
skrbi, bolesnike i članove obitelji o ispravnoj uporabi svakog lijeka. Nadalje, ljekarnik može preporučiti bolesniku
prihvatljivije oblike lijekova, izraditi odgovarajuće magistralne pripravke,
svesti na minimum istodobnu primjenu istovrsnih ili sličnih lijekova po
djelovanju te time smanjiti interakcije i nuspojave lijekova te konačno
smanjiti troškove terapije.
Ljekarnici su spona između liječnika i
pacijenata. Koji je njihov značaj u psihološkoj pomoći oboljelima?
Ljekarnici su najdostupniji zdravstveni radnici, jer se u ljekarnu
može doći u svako doba bez najave pa bolesnici ili članovi obitelji uvijek mogu
u ljekarni potražiti savjet i pomoć. Činjenica
je da bolesnici nekako lakše i otvorenije razgovaraju s ljekarnicima nego s
liječnicima, često tražeći i tumačenje onoga što im je liječnik rekao ili
napisao. To je možda i stoga što ljekarnici razgovaraju s bolesnicima na
jednostavniji i njima razumljiviji način, a u teškim trenucima razgovor i
podrška su neobično važni.
Unatoč donesenom zakonu i dalje smo bez
ustanove za palijativnu skrb. Je li se Hrvatska pomakla po ovom pitanju?
Nažalost i kad se radi o tako važnim i delikatnim pitanjima, kao što su u ovom slučaju bolesnička prava i ljudsko dostojanstvo, u
našoj se zemlji ne poštuju doneseni zakoni, pa se uvelike kasni s osnivanjem ustanova palijativne skrbi. No, u posljednje vrijeme, pokretanjem humanitarne akcije “Ostani uz mene”, napravljeni su veliki pomaci. Dobivena je otvorena podrška najviših državnih institucija, a
privučena je i pozornost javnosti na te probleme.
Dobiva li palijativa pažnju koju
zahtijeva?
Palijativna skrb je do nedavna u Hrvatskoj većini građana bila, usuđujem se reći, nepoznat pojam. Tek se sada
više u javnosti govori o tome. Teški bolesnici i njihove obitelji često se moraju
sami snalaziti i nositi sa svime što takva bolest donosi, ne znajući kome se
mogu obratiti za pomoć. Koliko mi je poznato u nas djeluje
Društvo za palijativnu medicinu sa svojim ograncima u okviru Hrvatskog zbora
liječnika te Hrvatski centar za palijativnu skrb, a nedavno je osnovan i Centar
za palijativnu medicinu pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. No sve to još nije
dovoljno, nemamo ustanova za palijativne bolesnike, nemamo timove palijativne
skrbi ni sustav njihove izobrazbe kao ni Nacionalnu strategiju palijativne skrbi.
Sve se uglavnom temelji na entuzijazmu pojedinaca volontera.
Kako će se ove godine obilježiti Hrvatski dan ljekarni?
Ove godine
tema Hrvatskog dana ljekarni je “Palijativna skrb – ljekarnik ostaje uz Vas”, čime ljekarnici iskazuju brigu za sugrađane oboljele od neizlječivih
bolesti i podupiru humanitarnu akciju “Ostani
uz mene“. Pokrovitelj je Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi, a organizator Hrvatsko farmaceutsko društvo u suradnji s Hrvatskom ljekarničkom Komorom uz potporu tvrtke Sandoz. U svim ljekarnama u Hrvatskoj,
kojih ima oko 1000, danas će biti izvješeni prigodni plakati i moći će se
dobiti više informacija i savjeta o primjeni lijekova i medicinskih pomagala
kod teških i neizlječivih bolesnika.
Bolesnike i zainteresirane građane ljekarnici
će informirati o temeljnim postavkama palijativne skrbi, uručiti im prigodan informativni
letak te ponuditi letak vezan za akciju “Ostani uz mene” koji
sadrži i podatke potrebne za uplatu donacija za opremanje prve ustanove za
palijativnu skrb u Hrvatskoj.
Želim se posebno zahvaliti
tvrtki Sandoz, kao glavnom suorganizatoru akcije “Ostani uz mene”, što nam
je omogućila izradu svih potrebnih materijala za ljekarne, te veletrgovini
Medika, koja je distribuirala materijale po svim ljekarnama u Hrvatskoj za
obilježavanje tog dana.
U društvu je prisutna stigma vezana za
terminalne bolesti. Što možemo učiniti u tom pogledu?
Čini mi se da su ljudi
skloni stigmatizirati ono o čemu ne znaju mnogo i čega se boje. Stoga bi se o
neizlječivim bolestima, trebalo više pisati i razgovarati, ali na lijep i prihvatljiv
način, a ne grubo i senzacionalistički.
Pozvala bih građane da 29. listopada posjete svoju ljekarnu, pitaju
ljekarnike ako ih nešto zanima vezano za palijativnu skrb te uzmu prigodan
informativni listić pomoću kojeg će više naučiti i saznati kome se mogu
obratiti u slučaju potrebe za palijativnom skrbi u obitelji. Ujedno u ljekarni mogu dobiti letak sa svim potrebnim informacijama kako se uključiti u humanitarnu akciju “Ostani uz mene”.
Karmen Horvat
