Kako biste zaštitili svoje zdravlje valja poznavati koje su se bolesti javljale u vašoj obitelji.
Prevencija je uvijek najbolji način zaštite zdravlja, u ovom slučaju je važno razumjeti što možete učiniti kako biste prevenirali propadanje mozga.
1. Može li se Alzheimerova bolest naslijediti?
Znanstvenici su identificirali neuobičajene gene koji mogu uzrokovati i ranu pojavu simptoma Alzheimerove bolesti i to se pokazalo kod stotinjak obitelji diljem svijeta. Ta obiteljska poveznica je inače jako rijetka, navodi dr. Kyan Younes, neurolog i profesor na sveučilištu Stanford.
“Češće se to događa kod osoba starih 70 ili 80 godina, pa iako postoje geni koji se povezuju s rizikom od razvoja ove bolesti, ne postoji određeni gen koji ju uzrokuje. Ako u povijesti obitelji postoji ova bolest, kod roditelja ili rodbine, postoji malo veća šansa da ćete ju naslijediti”, pojašnjava.
2. Kako genetika utječe na rizik od razvoja Alzheimerove bolesti?
Jedan je posebno rizičan gen, APOE-e4, može biti povezan s Alzheimerovom bolesti, ali ne radi se o korelaciji jedan na jedan. “U cijeloj populaciji, oko 20 do 30 posto osoba ima ovaj gen, ali kada gledate pacijente koji imaju Alzheimerovu bolest, prisutan je kod 40-60 posto. Puno ljudi s ovim genom nema Alzheimerovu bolest, a i obrnuto – puno je ljudi koji nemaju ovaj gen a kod njih će se razviti bolest.”, dodaje liječnica. Više od 20 različitih gena isto tako može biti povezano s povećanim rizikom (od 1 ili manje posto) od Alzheimerove bolesti.
Kako ostati mlad u dubokoj starosti? Kardiolog naveo 7 najvažnijih vrsta suplemenata
3. Kako je Alzheimerova bolest povezana s ostalim vrstama kognitivnog propadanja?
Kognitivno propadanje i demencija su generalizirani izrazi, navodi dr. Younes, a otkrivaju da pacijent ima kognitivnih problema – gubitak pamćenja, zbunjenost, problemi s održavanjem rutine i slično. Patologija iza Alzheimerove bolesti, koja uključuje nakupljanje amiloid beta proteina u mozgu, može biti dio šire slike, ali nije uvijek glavni krivac.
4. Mogu li prehrana i tjelovježba pomoći pri održavanju kognitivnog zdravlja?
Ako netko u obitelji ima bolest, trebali biste razmisliti o tome koliko ste aktivni i što jedete, a to sve može isto biti dio naučenog ponašanja, a ne vaše prirode.
“Mediteranska prehrana se savjetuje a ona sadrži puno povrća i voća, a ne previše procesuirane hrane. Ako u život uvedete tjelovježbu, neku aktivnost od koje ćete se malo oznojiti i to pet puta u tjednu, možete uvelike utjecati na zdravlje srca, smanjiti rizik od razvoja bolesti krvnih žila i doslovno očistiti glavu od toksina”, dodaje liječnica i ističe kako zdrava prehrana i redovna tjelovježba može prevenirati razne bolesti.
5. Što još možete napraviti kako biste spriječili kognitivno propadanje?
Istraživanjima su znanstvenici povezali kardiovaskularno zdravlje s kognitivnim zdravljem, što znači da svako ponašanje ili bolest koja može utjecati na zdravlje krvnih žila može u konačnici i utjecati na zdravlje mozga.
“Pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak i kolesterol se moraju kontrolirati. Prije nekoliko godina je bilo nekako normalno da starije osobe imaju visok tlak, a sada je kvalitetna kontrola tlaka povezana s prevencijom kognitivnog propadanja. Mnoge starije osobe imaju problema sa srcem, poput aritmije, a to se treba liječiti pravilno i na vrijeme jer jedan infarkt može pogoršati rad mozga”, zaključila je liječnica.
A. A.
Foto: Shutterstock
