Čak iako pogledom ne biste rekli da ste pretili, jednostavnim testom možete ocijeniti jeste li zbog masnoće izloženi većem riziku razvijanja srčanih bolesti.
Kanadski istraživači tvrde kako široki struk i visoka razina
triglicerida (masnoće u krvi) značajno povisuju rizik bolesti koronarnih
arterija kod oba spola.
Pretilost se već dulje vrijeme veže uz mnoge ozbiljne zdravstvene
probleme, no nema svaka gojazna osoba iste metaboličke abnormalnosti povezane s
prekomjernom tjelesnom masnoćom, tvrde znanstvenici. Kada govorimo o dijabetesu
ili krvožilnim bolestima, abdominalno ili visceralno salo je ono što je bitno.
Ono predstavlja dubinski sloj masnoće koje prekriva unutarnje organe i
razlikuje se od potkožne masti koja leži ispod kože i koju možemo obuhvatiti
prstima.
Pretile osobe mogu imati mnogo ukupne tjelesne masnoće, a da nisu
abdominalno pretili. Čak i sam obujam struka ne mora biti zadnje slovo, jer
brojem centimetara ne možemo razlučiti između količine potkožnog i visceralnog
sala.
Osobe koje imaju pretjeranu količinu visceralnog sala imaju
povišenu razinu triglicerida u krvi. Ovo su davno zaključili kanadski
znanstvenici, te kreirali naziv hipertrigliceridemički struk. Smatrali su kako
bi njime jednostavno i jeftino mogli izvršiti probir osoba koje su izložene
povišenom riziku bolesti koronarnih arterija ili dijabetesu tipa 2.
Hipertrigliceridemički struk podrazumijeva obujam struka veći od 90 centimetara i
razinu triglicerida veću od 2,0 milimola po litri krvi ili više kada su u
pitanju muškarci ili 85
centimetara struka i 1,5 milimola triglicerida po litri
krvi za žene.
U suradnji s britanskim istraživačima, pregledali su podatke
gotovo 22.000 osoba starih između 45 i 79 godina. Deset godina poslije, preko
2.000 je razvilo bolest koronarnih arterija. Ustanovljeno je kako su veliki
obujam struka i povišena razina triglicerida povećali izglede razvijanja
srčanih bolesti kod muškaraca i žena.
Muškarci s hipertrigliceridemičkim strukom su izloženi 2,4 puta većem
riziku, a žene gotovo četiri puta u odnosu na osobe bez ovog
“fenotipa”. Čak i nakon što su stručnjaci uzeli u obzir druge faktore
popu pušenja, visokog kolesterola, hipertenzije i sličnim faktora rizika
srčanih bolesti, rizik muškaraca bio je veći za 28 posto, a žena za 67 posto.
Visceralna masnoća će stvoriti previše slobodnih masnih kiselina u krvi koje
će doputovati do jetre, gdje će oslabjeti njeno funkcioniranje i povećati rizik
dijabetesa. S druge strane, trigliceridi će povećati rizik razvijanja srčanih
bolesti.
K. Horvat