Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se u lipnju s ciljem ukazivanja na važnost i potrebe sigurne krvi i krvnih pripravaka, a ujedno je i zahvala svim dobrovoljnim darivateljima krvi.
Svake godine spašavanje milijuna života ovisi o transfuzijama krvi i krvnih pripravaka. Krv je nužna za izvedbu složenih medicinskih i kirurških zahvata te može pomoći u poboljšanju kvalitete života pacijenata koji boluju od teških bolesti.
Na što upućuje povišeni bilirubin u krvi i koji su uzroci? Imamo objašnjenje liječnika
Sastavni dio nacionalne zdravstvene strategije svake zemlje trebao bi biti osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne krvi kroz dobro organiziran nacionalni sustav darivanja. Svaka zemlja treba težiti tome da postigne redovito, cjelogodišnje darivanje krvi, kako bi se održavala odgovarajuća zaliha te da pravovremeni pristup sigurnoj transfuziji krvi bude svima dostupan. Osobe koje redovito dobrovoljno daruju krv su najsigurniji izvor krvi jer se time smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV i hepatitis).
Krv je naš organ, kao što su to bubrezi ili jetra.
- Organizam odrasla čovjeka sadrži 4,5 do 5,5 l krvi.
- Osnovna funkcija krvi je opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima te odstranjivanje ugljičnog dioksida i svih metaboličkih produkata.
- Krv, odnosno krvne stanice, proizvodi koštana srž. Sastoji se od krvnih stanica (eritrociti, trombociti i leukociti) i krvne plazme, koja čini tekući dio krvi i sastoji se od vode, ugljikohidrata, masti, bjelančevina, hormona, minerala i vitamina.
Dobrovoljni darivatelj krvi je svaka zdrava osoba koja daje krv, plazmu ili druge sastojke krvi dobrovoljno te ne dobiva zauzvrat niti novac niti neki drugi oblik plaćanja koji bi bio zamjena za novac. Samo zdrava osoba može biti darivatelj krvi. Muškarci mogu dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca, dok žene mogu dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.
Znate li svoju krvnu grupu? Neke su podložnije demenciji, moždanom udaru i drugima bolestima
Krv može dati svaka zdrava osoba:
- starosne dobi od 18 do 65 godina,
- tjelesne težine iznad 55 kilograma, koja je proporcionalna visini,
- tjelesne temperature do 37°C,
- vrijednosti krvnog tlaka moraju biti: sistolički 100-180 mm/Hg, dijastolički 60-110 mm/Hg,
- vrijednosti hemoglobina moraju biti: za muškarce 135 g/L, za žene 125 g/L,
- puls mora iznositi 50 do 100 otkucaja u minuti,
- uz odobrenje liječnika
Tijekom pregleda oko 10% darivatelja bude privremeno ili trajno odbijeno. Razlozi odbijanja su ili opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti zdravlje bolesnika.
Krv se može dati na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskim ustanovama. Darivatelji krvi u Zagrebu mogu dati krv svakog dana u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu, u Petrovoj 3, od ponedjeljka do petka, od 7,30 do 19 sati, a subotom od 7,30 do 15 sati.
Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor je čovjek – darivatelj krvi. Kada nam zatreba krv, svi smo ovisni o dobrovoljnim darivateljima krvi. S druge strane, svatko od nas može spasiti nečiji život uz samo jedan utrošeni sat vlastitog vremena.
Dobrovoljni darivatelj krvi aktivan je čimbenik u liječenju bolesnika. On je poveznica između zdravog dijela društva i onih kojima je potrebna pomoć.
Darivanjem krvi povezujemo se u naizgled nevidljivoj, ali snažnoj mreži solidarnosti i darujemo – život i ljubav.
Tekst: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja i Ivana Šućur, dr. med., specijalizantica javnozdravstvene medicine, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo NZJZ „Dr. Andrija Štampar“
Laboratorijske pretrage: Zašto su tako važne i tko su ti ljudi koji nam vade krv?
Foto: Shutterstock
