Niske vrijednosti dvaju jetrenih enzima povezane su s većom vjerojatnošću rane dijagnoze.
Rutinske krvne pretrage mogle bi sadržavati neočekivane tragove o riziku od razvoja raka debelog i završnog crijeva u mlađoj dobi. Nova analiza zdravstvenih podataka pokazala je da su osobe mlađe od 45 godina s nižim vrijednostima dvaju jetrenih enzima češće dobivale dijagnozu ove bolesti.
Riječ je o aspartat-aminotransferazi (AST) i alanin-aminotransferazi (ALT), enzimima čije se vrijednosti često provjeravaju tijekom rutinskih laboratorijskih pretraga. Liječnici uglavnom obraćaju pozornost na njihove povišene vrijednosti jer mogu upućivati na oštećenje jetre ili druga zdravstvena stanja.
Novo istraživanje zato je donijelo prilično neočekivan rezultat: s većom vjerojatnošću dijagnoze raka nisu bile povezane visoke, nego vrlo niske vrijednosti ovih enzima.
Više od 11.000 ljudi
Istraživači Epic Researcha analizirali su podatke 11.469 odraslih osoba u dobi od 18 do 44 godine koje su između siječnja 2017. i ožujka 2025. prvi put bile podvrgnute probiru na rak debelog i završnog crijeva.
Svi sudionici imali su najmanje jedan nalaz AST-a ili ALT-a napravljen tijekom tri godine prije probira. Istraživači su usporedili osobe kojima je rak dijagnosticiran unutar godinu dana nakon pregleda s onima koje nisu dobile dijagnozu.
Osobe čiji je AST bio niži od 14 jedinica po litri imale su 65 posto veću vjerojatnost da će im biti dijagnosticiran rak debelog i završnog crijeva nego osobe s vrijednostima između 14 i 29 jedinica po litri. Kod ALT-a nižeg od 14 jedinica zabilježena je 68 posto veća vjerojatnost dijagnoze.
Važno je naglasiti da ovi postoci ne znače kako osoba s niskim AST-om ili ALT-om ima 65 ili 68 posto izgleda oboljeti od raka. Riječ je o relativnoj razlici između skupina uključenih u analizu, a ne o izračunu osobnog rizika.
Nisu dokaz bolesti
Rezultati ne dokazuju da niske vrijednosti jetrenih enzima uzrokuju rak niti da ga mogu samostalno predvidjeti. Vrijednosti ispod 14 jedinica po litri u kliničkoj se praksi često još smatraju normalnima, pa ih stručnjaci ne vide kao razlog za paniku ili hitnu kolonoskopiju.
AST nije prisutan samo u jetri nego i u mišićima te drugim tkivima. Niže vrijednosti ovih enzima mogu biti povezane s manjom mišićnom masom, krhkošću organizma, slabijim nutritivnim statusom ili drugim čimbenicima. Moguće je da upravo neki od tih čimbenika objašnjava pronađenu povezanost.
Autori zato pretpostavljaju da AST i ALT možda nisu izravni pokazatelji raka, nego trag koji bi istraživačima mogao pomoći u otkrivanju drugih bioloških promjena povezanih s njegovim razvojem.
Potrebna dodatna istraživanja
Analiza još nije objavljena u znanstvenom časopisu s neovisnom stručnom recenzijom. Obuhvatila je samo osobe koje su već bile upućene na prvi pregled, zbog čega se rezultati ne mogu automatski primijeniti na sve mlađe odrasle osobe.
Studija je bila opservacijska, što znači da je otkrila povezanost, ali ne i uzročno-posljedični odnos. Potrebna su veća i neovisna istraživanja koja će pokazati može li se ovaj nalaz ponoviti u drugim populacijama i ima li stvarnu vrijednost u procjeni rizika.
Na temelju jednog niskog nalaza AST-a ili ALT-a stoga ne treba pokušavati podizati vrijednosti enzima niti samostalno donositi odluke o pretragama.
Simptomi su važniji
Bez obzira na dob, liječniku se treba obratiti ako se pojave krv u stolici ili rektalno krvarenje, trajna promjena učestalosti ili izgleda stolice, bolovi i grčevi u trbuhu, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, izražena slabost ili anemija bez poznatog uzroka.
Raniji pregled može biti potreban i osobama koje u obitelji imaju slučajeve raka debelog i završnog crijeva, kao i onima s upalnim bolestima crijeva ili nasljednim sindromima koji povećavaju rizik.
Novi rezultati zasad ne mijenjaju postojeće preporuke za probir. Njihova je važnost prije svega u otvaranju novog istraživačkog smjera koji bi jednog dana mogao pomoći u ranijem prepoznavanju osoba s povećanim rizikom.
Ordinacija.hr
