Kod osoba koje su primile cjepivo Vaxzevria (ranijeg naziva COVID-19 cjepivo AstraZeneca) zabilježena je u izrazito malom broju slučajeva vrlo rijetka pojava krvnih ugrušaka na rijetkim lokalizacijama u narednim tjednima nakon cijepljenja, piše HZJZ.
Krvni ugrušci uglavnom su zamijećeni u venama u području glave i trbuha, a često su praćeni sniženim brojem krvnih pločica (trombocita).
U Hrvatskoj je do 9. travnja 2021. utrošeno 178 685 doza Astra Zenecinog cjepiva i do sada nije uočen niti jedan slučaj ove vrlo rijetke vrste nuspojave.
Nuspojave koje se pojavljuju unutar dva ili tri dana nakon cijepljenja, očekivane su i česte. Većina njih su blage i lokalnog karaktera te ne zahtijevaju daljnju medicinsku pomoć.
Vjerojatnost pojave poremećaja zgrušavanja krvi kao moguće nuspojave cijepljenja izrazito je niska, no osobe trebaju biti svjesne mogućih simptoma kako bi ih prepoznale i zatražile hitnu medicinsku skrb koja će im omogućiti pravovremeno liječenje i smanjenje rizika za razvoj komplikacija.
Krvni ugrušci praćeni niskim brojem krvnih pločica (trombocita) mogu se pojaviti od četiri do 20 dana nakon cijepljenja. Cijepljene osobe trebaju bez odgode potražiti hitnu liječničku pomoć ako primijete sljedeće simptome:
- kratkoća daha (otežano disanje)
- bolovi u prsima
- oticanje nogu
- dugotrajni bolovi u trbuhu
- neurološki simptomi, poput teške i dugotrajne glavobolje ili zamućeni vid
- znakovi sitnog točkastog krvarenja (modrice) na koži udaljene od mjesta primjene cjepiva
Podaci o učestalosti i o rizičnim čimbenicima za nastanak ove vrlo rijetke vrste nuspojave još su uvijek oskudni.
U Ujedinjenom Kraljevstvu su procijenili da se javlja kod jedne od 250 000 osoba cijepljenih prvom dozom AstraZeneca cjepiva. Do sada još nisu uočili pojavu ove nuspojave nakon primjene druge doze tog cjepiva.
Drugi poremećaji zgrušavanja krvi, koji nisu ove vrste, zabilježeni su u Hrvatskoj nakon primjene svih cjepiva protiv COVID-19. Učestalost prijavljenih poremećaja zgrušavanja krvi nakon cijepljenja protiv COVID-19 u Hrvatskoj je, sveukupno za sve dobi, niža od očekivanog broja takvih događaja u necijepljenom stanovništvu, dok je kod osoba mlađih od 40 godina učestalost prijava tih događaja nešto viša od očekivanog broja.
S obzirom na korist od cijepljenja u smislu sprječavanja COVID-19, hospitalizacija i smrti od COVID-19, i dalje je veća korist od cijepljenja nego rizik od nuspojava u svim dobnim skupinama odnosno omjer koristi i rizika je i dalje za sva cjepiva povoljan u svim dobnim skupinama. Hrvatski zavod za javno zdravstvo stalno prati i procjenjuje omjer koristi i rizika od cijepljenja na temelju praćenja obolijevanja i smrti od COVID-19, kao i nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Preporuke za cijepljenje će se revidirati ako se s vremenom na temelju podataka pokaže da se za određene skupine stanovništva promijenio omjer koristi i rizika.
Koliko košta testiranje na COVID-19 bez uputnice? Od danas vrijede nove cijene
Foto: Shuttertstock
