Bolesti srca su vodeći uzrok smrti u svijetu, potrebno je stoga puno ulagati u prevenciju.
Dok možda shvaćate da izbor hrane ima veliki utjecaj na zdravlje srca i razvoj bolesti – pržena, masna i slatka hrana su uvijek povezivane s kroničnim bolestima, nova studija otkriva da nije samo važno ono što jedete već kako jedete, jedan od velikih i važnih faktora zdravlja srčano žilnog sustava. Svake godine 17,5 milijuna ljudi u svijetu prerano umre od srčano-žilnih bolesti, a predviđanja su da će do 2030. godine navedeni broj porasti na 23 milijuna ljudi.
Što je otkirla nova studija?
Ove su godine rezultati studije objavljeni u stručnom magazinu Menopauza, otkrili kako je kod odraslih žena navika da jedu same uvelike povezana s povećanim rizikom od razvoja bolesti srca. Kako bi proveli studiju, znanstvenici sa sveučilišta Ulsan u Koreji prikupljali podatke od strane 590 žena koje su prošle razdoblje menopauze, a stare 65 godina i više. Otkrili su prilikom analize podataka kako žene koje jedu same više od dva obroka na da imaju oko 2.58 posto veće šanse da će se kod njih razviti angina – oblik boli u prsima uzrokovan smanjenim protokom krvi do srca, za razliku od onih koje su jele obroke u društvu. Prema pisanju Američke udruge za srce, angina se često povezuje s koronarnim bolestima srca.
Jedna krvna grupa stavlja vas u rizičnu skupinu za nastanak dva najopasnija karcinoma
Ipak, ne mora biti samo usamljenost ta koja uzrokuje problem, pojašnjavaju znanstvenici. Grupa žena koja je često jela bez društva manje su svjesne važnosti nutritivnih sastojaka, za razliko od onih koji jedu u društvu. Uz to će unijeti manje kalorija i ugljikohidrata, ali i manje vlakana, kalija, natrija od onih koji uz obrok imaju i društvo. Naravno, ne znači da će se kod vas razviti bolesti srca ako većinu vremena jedete sami, ali je svakako ugodnije ali i zdravije jesti u društvu.
Čak 99% posto osoba koje su umrle od COVID-a imaju jedu stvar zajedničku
Jesu li žene u rizičnoj skupini od kardiovaskularnih oboljenja
U Hrvatskoj od bolesti srca umire oko 45% muškaraca i 55% žena.
„U žena se, međutim kardiovaskularne bolesti počinju javljati u pravilu deset godina kasnije nego u muškaraca. Tomu nije razlog što se žene više brinu o svojemu zdravlju, nego hormonske razlike među spolovima, koje žene donekle štite od kardiovaskularnih bolesti tijekom njihove generativne dobi. Inače, studije su pokazale da žene manje skrbe o svojemu zdravlju srca, možda i zato što postoji uvriježeno mišljenje da su to uglavnom bolesti muškaraca. Isto tako, u žena su češće simptomi manje tipični nego u muškaraca, pa se mogu kasnije prepoznati ili previdjeti. Kakogod, važno je osvijestiti žene o činjenici da ih kardiovaskularne bolesti itekako ugrožavaju. Možda je najbolja ilustracija za takvu tvrdnju podatak da od karcinoma dojke, koji nipošto ne treba zbog toga podcjenjivati, umire oko tri posto žena, a od bolesti srca i krvnih žila više od pedeset posto“, pojasnio je u intervjuu akademik Davor Miličić, specijalist interne medicine, uže specijalnosti iz kardiologije.
A. A.
Foto: Shutterstock
