Ambrozija je u mnogočemu neslavna “rekorderka”. Ovaj korov – poznat i kao partizanka, fazanuša, pelinolisni limundžik i Krausova trava – ima iznimno “agresivnu” pelud koja je jedan najjačih alergena u našem podneblju.
Procjenjuje se da je svaki osmi stanovnik Zemlje i svaki deseti stanovnik Hrvatske alergičan na ambroziju, a broj oboljelih neprestano se povećava jer se korov širi od 6 do 20 kilometara godišnje. Iz jedne biljke nastane do 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina i izdržati smrzavanje.
U vrijeme cvatnje jedna biljka može proizvesti nekoliko bilijuna peludnih zrnaca koja se lako prenose zrakom, pa za vjetrovitog vremena pelud ambrozije “putuje” i do 600 kilometara.
Korovi obično uzrokuju alergijske tegobe pri koncentraciji od 50 ili više peludnih zrnaca u kubnom metru zraka, ali ambrozija je i u ovom slučaju iznimka jer uzrokuje alergijsku reakciju već koncentracijom 20-30 peludnih zrnaca/m³.
Ambrozija je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a smatra se da je u naše krajeve stigla za Drugog svjetskog rata kao “slijepi putnik” na brodovima s robnim pošiljkama. Najrasprostranjenija je u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području, a sve više širi se i prema morskoj obali.
Ambrozija cvate od srpnja do rujna, a vrhunac cvatnje najčešće je u kolovozu, pa je ovo gotovo nepodnošljivo razdoblje za alergičare koje muči kihanje, kašljanje i suzenje, svrbež nosa i očiju, vodeni iscjedak iz nosa, oticanje kapaka, otežano disanje, gušenje.
Iako preosjetljivost na ambroziju poprima razmjere epidemije, čini se da je mnogi još ne shvaćaju ozbiljno. Naime, biljka niče u travnju pa se može ukloniti već prije ljeta, to više što je u Hrvatskoj zakonom propisano suzbijanje ambrozije na javnim i privatnim površinama. No, grmolika, razgranata ambrozija s brojnim “nazubljenim” listićima i grozdastim cvatom, buja uz ceste i željezničke pruge, u poljima, livadama i vrtovima, na zapuštenim gradilištima…
Dok se opasnost od ambrozije ne smanji sustavnim uništenjem, alergičnima preostaje da je sami nastoje izbjeći:
- Obvezno se liječite kako se bolest ne bi pogoršala. Nemojte uzimati protualergijske pripravke a da se prije toga niste savjetovali s liječnikom. Samo liječnik može pouzdano utvrditi kakvi su lijekovi za vas najprikladniji. Pridržavajte se propisane terapije!
- Najveća koncentracija peluda je za sunčanih i vjetrovitih dana, ujutro i prijepodne, pa tada nemojte provjetravati stan, ni boraviti na otvorenom
- U sezoni cvatnje ambrozije treba držati zatvorene prozore od stana i automobila tijekom vožnje
- Koristite klimatizacijske uređaje s filtrima za pelud
- Kiša ispire pelud, pa je boravak na otvorenom dobro planirati poslije kiše, kada je koncentracija peludi u zraku najmanja
- Ako je moguće, u prirodi boravite na područjima iznad 1000 metara nadmorske visine
- Nakon boravka na otvorenom obvezno operite ruke, istuširajte se, operite kosu i odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u životni prostor
- Ne sušite odjeću vani
- Po potrebi nosite zaštitnu masku za suhih i vjetrovitih dana
- Ako imate pse i mačke, perite ih i četkajte jer i oni skupljaju pelud
- Redovito pratite bioprognozu s alergijskim semaforom
- Alergija na ambroziju može potaknuti i takozvanu križnu alergiju na pelud i hranu. Tijekom cvatnje ambrozije može se pojaviti preosjetljivost na određene namirnice, najčešće lubenicu, dinju, tikvicu, krastavac, bananu, kivi, kamilicu i suncokret
Ivana V.
