Anemija je stanje koje se odnosi na smanjeni volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u krvi i/ili smanjenu količinu hemoglobina (proteina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama).
Anemija nije bolest nego simptom koji upućuje na postojanje neke druge bolesti ili poremećaja u organizmu. Ako se kod nekoga otkrije anemija potrebno je utvrditi uzrok i tip anemije.
Dijagnoza anemije
Anemije se dijagnosticiraju smanjenim broje eritrocita, hemoglobina ili hematokrita u krvnoj slici. Nekoliko je tipova anemija koje se klasificiraju na razne načine. Mogu se klasificirati prema veličini ili obliku eritrocita ili prema mehanizmu koji uzrokuje smanjenje broja eritrocita. Mikrocitna anemija označava da su eritrociti smanjen, makrocitna anemija označava povećane eritrocite.
Uzroci anemije
Najčešći uzrok mikrocitne anemije jest nedostatak željeza u prehrani, smanjenje apsorpcije željeza iz probavnog trakta (najčešće uslijed operativnih zahvata na probavnom traktu), povećane potrebe za željezom (trudnoća, rast tijekom djetinjstva i u pubertetu), ili povećani gubitak željeza iz tijela (kod obilnih menstruacija u žena) ili kod različitih akutnih ili kroničnih krvarenja (najčešće iz probavnog trakta, ali nerijetko i drugih organskih sustava).
Osim nedostatka željeza mikrocitnu anemiju mogu uzrokovati i razni genetski poremećaji ili druge bolesti krvotvornog sustava.
Makrocitna anemija je najčešće uzrokovana nedostatkom vitamina B12 ili folne kiselina što se tada naziva još megaloblastična anemija. Vitamin B12 i folna kiselina su važni u sintezi DNK prilikom sazrijevanja eritrocita.
Osim navedenog anemija može biti i normocitna kada je volumen eritrocita normalan. U tu skupinu najčešće se ubrajaju anemije kronične bolesti. Različite kronične bolesti (poput autoimunosnih bolesti, bolesti vezivnog tkiva, bolesti bubrega) također su vrlo česti uzrok anemije i tada se liječenjem osnovne bolesti liječi i anemija.
Anemije još mogu biti hemolitičke u kojim dolazi do preuranjene razgradnje eritrocita, a sve skupine anemije se još mogu podijeliti na nasljedne ili stečene.
Simptomi anemije
Simptomi i znakovi anemije su vrlo često nespecifični poput opći slabosti, malaksalosti, brzog umaranja, nedostatka zraka već kod manjih fizičkih napora. Može se javiti ubrzan rad srca ili u nekim slučajevima i šum na srcu te bljedilo kože i sluznica, a u određenim vrstama anemije i žutilo kože i vidljivih sluznica.
Dijagnoza se postavlja analizom kompletne krvne slike, potom je potrebno odrediti razinu željeza u krvi uz sposobnost vezanja željeza (ZIBC, TIBC) te zalihe željeza u organizmu (feritin). U određenim slučajevima potrebno je odrediti vitamin B12 i folnu kiselinu te ukupni bilirubin i frakcije bilirubina. Kod žena je potrebno učiniti ginekološki pregled, a kod muškaraca pregled probavnog i mokraćnog sustava. U nekim slučajevima potrebno je učiniti i analizu koštane srži punkcijom ili biopsijom kosti.
Liječenje anemije
Anemija se liječi tako da se liječi osnovni poremećaj koji uzrokuje anemiju. Kod teških akutno nastalih anemija može biti potrebno primijeniti nadoknadu krvi u obliku pripravka koncentrata eritrocita.
Potrebno je, ovisno o uzroku, nadoknaditi željezo, folnu kiselinu, vitamin B12, zaustaviti krvarenje ili liječiti kroničnu bolest u podlozi. Anemija je često dugotrajno stanje koje zahtijeva nadzor i liječenje od strane liječnika.
Foto: Shutterstock
