Ljudi bi trebali početi shvaćati kako uzimanjem antibiotika prilikom virusnih infekcija u svoje tijelo unose nešto što njihovo tijelo ne treba. Točnije, uzimanjem antibiotika ljudi svoje tijelo nepotrebno izlažu različitim reakcijama na lijekove, alergijama, gljivičnim infekcijama te mučnini, a sve to bez ikakve koristi.
Kako je sezona gripe pred vratima, danas pišemo o istraživanju provedenom u Americi koje navodi kako velika većina ljudi koja odlazi svom doktoru zbog grlobolje ili akutnog bronhitisa kao terapiju dobiva antibiotike iako je samo malenom postotku ljudi terapija antibioticima uistinu i potrebna. Naime, navedene bolesti su obično uzrokovane virusima te antibiotici koji liječe samo bakterijske infekcije u ovom slučaju ne pomažu.
Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard analizirali su podatke dvije velike nacionalne ankete te su utvrdili kako doktori propisuju antibiotike za 60 posto pacijenata koji dolaze zbog grlobolje te 73 posto pacijenata koji dolaze zbog akutnog bronhitisa. U navedenim bi slučajevima postotak propisivanja antibiotika trebao biti oko deset posto za grlobolju odnosno gotovo nula posto za slučajeve akutnog bronhitisa.
Iako su razne kampanje u Americi uspjele podići svijest među medicinskim osobljem te smanjiti krivo propisivanje lijekova u bolnicama, ovo istraživanje sugerira kako poruka još uvijek nije dospjela do šire zajednice budući da pacijenti nastavljaju tražiti antibiotike za stanja koja antibiotici ne liječe, a doktori ih propisuju. Ovakva neprikladna uporaba antibiotika pomaže u stvaranju bakterija otpornih na antibiotike odnosno superbakterija koje je vrlo teško liječiti te postaju opasna prijetnja javnom zdravlju.
Dodatno, ljudi bi trebali početi shvaćati kako uzimanjem antibiotika prilikom virusnih infekcija u svoje tijelo unose nešto što njihovo tijelo ne treba. Točnije, uzimanjem antibiotika ljudi svoje tijelo nepotrebno izlažu različitim reakcijama na lijekove, alergijama, gljivičnim infekcijama te mučnini, a sve to bez ikakve koristi.
Odmarajte i čekajte da prođe
”Većina grlobolja i većina slučajeva aktutnog bronhitisa bi se trebali liječiti odmaranjem, pijenjem mnogo tekućine i ovlaživačima zraka te uopće ne zahtijevaju odlazak liječniku”, navodi dr. Linder, jedan od autora ovog istraživanja te dodaje: ”Kašalj, curenje nosa i promuklost su obično znakovi kako je grlobolja uzrokovana virusom te u tom slučaju mogu pomoći tablete protiv bolova.
Akutni bronhitis uključuje oticanje i upalu dušnica u plućima te tipično dolazi nakon prehlade ili gripe koje su virusne infekcije. Bolest traje tjedan ili dva, ali se kašalj koji nastaje zbog iritacije pluća može zadržati tjednima”.
Bakterije se brže prilagođavaju novim antibioticima nego liječnici
“Antibiotike bi trebalo koristiti onda kada se radi o
bakterijskoj infekciji, no ona je rjeđe prisutna nego što ljudi misle, naročito
u zimskim mjesecima kod respiratornih infekcija. To su uglavnom virusne
infekcije za koje nema smisla dati antimikrobni lijek. To je ujedno i glavni
razlog prevelike potrošnje antimikrobnih lijekova. Sljedeći razlog zašto je
nepotrebno davati antibiotike su stanja praćena povišenom tjelesnom
temperaturom. Svaka temperatura nije nužno uvijek bakterijskog podrijetla.
Najčešće je uzrokovana virusima, ali može biti dio simptoma neke druge bolesti,
npr. autoagresivnih, autoimunih bolesti. Bakterije se brzo navikavaju na antibiotike kojima su izložene i
mobiliziraju mehanizme rezistencije. Ako bi čovjek bio sarkastičan, mogao bi
reći da se bakterije puno brže prilagođavaju novim antibioticima nego liječnici”, za Ordinaciju je izjavio vodeći hrvatski stručnjak za kliničku farmakologiju prof.dr. Igor
Francetić.
Izvor: Biologija.com.hr/K.P.
