Često propisivani antibiotik s djelatnom tvari azitromicinom povezan je s trostruko većim rizikom od umiranja zbog srčanih problema, upozorili su američki istraživači.
Antibiotik koji se često propisuje za bronhitis i upalu sinusa moguće povisuje rizik od smrti zbog srčanih problema, no samo kod osoba koje imaju određene faktore rizika upozorili su američki stručnjaci iz Uprave za hranu i lijekove koji su došli do ovog zaključka proučavajući podatke više od milijun mladih i sredovječnih osoba u Danskoj.
Korištenje antibiotika s djelatnom tvari azitromicin povezano je s gotovo trostrukim povećanjem rizika od umiranja zbog problema sa srcem za vrijeme petodnevnog liječenja. Jednako tako, stručnjaci su ustanovili slično viši rizik od umiranja kod osoba liječenih penicilinom, što bi moglo sugerirati kako su bitnije osobe koje koriste antibiotik nego sam lijek u ovom zaključku. Naime, moguće je da su ovi pacijenti izloženi više zdravstvenih rizika zbog bakterijske infekcije.
“Nitko ne zna točan mehanizam zbog kojeg azitromicin uzrokuje srčane probleme, no smatra se da mijenja električnu aktivnost srca. Osobe s poznatim problemima srčanog električnog sustava, poput aritmije, ili one sa strukturalnim promjenama srca ili oštećenjem srca (primjerice oštećenje srca zbog prethodnog srčanog udara) te one s prijetećim bolestima srca trebale bi biti oprezne kada koriste ovaj antibiotik” upozorila je Tara Narula, direktorica Odsjeka za srce Bolnice Lenox Hill iz New Yorka, komentirajući studiju objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine.
Samomedikacija je najveći problem vezan uz antibiotike
Osnovni problem uporabe antibiotika jest taj što ih pacijenti uzimaju na
svoju ruku, često kada ovaj lijek nije pravilna terapija za njihovu bolest.
Njihova prečesta konzumacija stvara suprotan učinak – bakterije postaju
otpornije na bolesti, a mi ostajemo bez lijeka.
“Liječnik je taj koji može bolje ocijeniti radi li se o bakterijskoj infekciji
ili ne. Upravo je samomedikacija kod nas popularna i moguća zato što mnoge
obitelji imaju svoje kućne ljekarne u kojima ostaju nepotrošeni antimikrobni
lijekovi. Pacijenti ih sami počnu uzimati kada misle da ih trebaju uzimati.
Također, ponekad se antimikrobni lijek može nabaviti u ljekarnama bez
liječničkog recepta, što nije u skladu sa Zakonom o stavljanju lijekova u
promet”, za Ordinaciju je izjavio klinički farmakolog prof. dr. Igor Francetić.
“Medicinski najznačajnija opasnost je selekcija rezistentnih sojeva. Bakterije
se brzo navikavaju na antibiotike kojima su izložene i mobiliziraju mehanizme
rezistencije. Ako bi čovjek bio sarkastičan, mogao bi reći da se bakterije puno
brže prilagođavaju novim antibioticima nego liječnici”, zaključio je Fracetić.
K. Pužar
