Ovo sijelo raka je drugo po pojavnosti i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina.
Od raka debelog i završnog crijeva (kolorektum) u Republici Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3500 osoba, a oko 2200 ih umire, što je stabilan trend u posljednjih nekoliko godina. Prema poslijednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2019. god., rak debelog crijeva je otkriven u 3660 osoba.
Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2020. godini od te bolesti umrlo je 2079 osoba, što je nešto niži apsolutni broj u odnosu na 2018. kad je umrlo 2240 osoba i 2019. kada je umrlo 2095 osoba, tako da je to treća godina za redom u kojoj se broj umrlih smanjuje. Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka kolorektuma, a među ostalim kada bi svi koristili priliku da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji traje od 2008. godine. Time bismo svake godine spasili između 1000-1500 osoba.
Rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva – obratite pažnju na 6 simptoma
Vrlo je važno da javnost bude dobro obaviještena kako je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna te da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj fazi, osoba nema nekih znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu. javnost treba podučiti da je ovu vrstu raka moguće spriječiti jer je moguće otkriti prezloćudne tvorbe unutar debelog crijeva-polipe. Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i redovitom kontrolom po uputi gastroenterologa moguća je prevencija. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest.
Važan pomak napravljen je u stupnju organizacije programa jer je od 2017.god. omogućeno praćenje pokazatelja kvalitete probira čime se omogućava još bolje osiguranje i unaprjeđenje kvalitete svih postupaka i pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira.
Dodatne informacije o programu:
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira-engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naooko zdravih osoba oba spola ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva. Organizirani program probira uključuje organizirano pozivanje na pregled, praćenje pokazatelja provedbe i učinka, te unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obavljenih pregleda prema postavljenim standardima.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja te je upravo započeo peti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva završenog 4. ciklusa je 24-52% ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini.
U nekoliko županija tijekom prvog dijela ovog ciklusa postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu. Na žalost, taj trend je usporen zbog pandemije. Procjena mediana ukupnog odaziva završenog 4. ciklusa je 35%, a mediana udjela testiranih osoba unutar programa je 25%.
Neke osobe obave pregled unutar drugih preventivnih pregleda te je po podacima EHIS istraživanja u 2019. godini 30% muškaraca i 29% žena dobi 50-74 godine ovaj test obavilo unutar zadnje dvije godine, a ukupno 37% unutar 3 godine. Očekujemo da će u slijedećem EHIS istraživanju postotak biti još veći, no i dalje ne dosiže nužnih 45%.
Program u doba Covid pandemije:
Pozivanje u program je prekinuto početkom ožujka 2020. god., a testovi su se slali samo onima koji su do tada to zatražili, te se provodili pregledi pristiglih uzoraka stolice na okultnu krv, koji su pristizali s terena. Najveći dio već naručenih kolonoskopija je odgođen, a nove se nisu mogle dogovarati. Od nekih su sami građani odustajali zbog straha od bolesti uzrokovane COVID-19.
Na razini države do lipnja 2020. godine oko 500 osoba čekalo je da budu upućene na kolonoskopiju, a od toga, dio njih čekao je od početka 3. mjeseca, što znači da je tada prošlo više od 8 tjedana od uzorkovanja stolice i očitanja nalaza.
U 4. ciklusu učinjeno je ukupno 6162 kolonoskopija za nacionalni program. U tijeku je peti ciklus pozivanja koji je počeo u svibnju 2021.
U priobalnim županijama, osim zadarske (u kojoj je udio testiranih osoba u skladu s ostatkom RH), čini se da niska procijepljenost nije jedini problem zdravstvene prosvijećenosti stanovništva, jer je u tim županijama i odaziv i udio testiranih niži od većeg dijela Hrvatske, tako da će biti potrebno uložiti napore u edukaciju stanovništva ali i povratak povjerenja u zdravstveni sustav te preporučene postupke prevencije koji se temelje na potpuno sigurnim medicinskim dokazima. Kad je riječ o raku debelog crijeva, potrebno je naglasiti i značaj destigmatizacije, jer se u stanovništva radi o nesklonosti uzorkovanju stolice, kao i zaziranju od kolonoskopkog pregleda, sramu ako su oboljeli od raka debelog crijeva i imaju stomu itd. Ova problematika poznata je u svijetu te je vrlo važna uloga svih medija da se što više ukazuje na pozitivne ishode ukoliko je obavljen ovaj vrijedan preventivni pregled.
Nacionalna koordinatorica programa: prof.dr.sc. Nataša Antoljak, dr.med. spec. epidemiolog
Izvor: HZJZ
Foto: Shutterstock
