Bolest modernog društva – burn out sindrom - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Bolest modernog društva – burn out sindrom

Sindrom izgaranja na poslu (eng. burn-out sindrom) se proučava od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Predstavlja psihofizički odgovor na pojačan stres na radnom mjestu, a može se pojaviti različito u različitih ljudi. U današnjem društvu postalo je sasvim uobičajeno da na poslu provodimo veći dio dana, a u ekstremnim slučajevima radno vrijeme ne završava ni kada konačno odemo kući.

Ako vas opterećuje izrazit i stalan pritisak radnih zadataka, i/ili nejasnoće u granicama zadataka te konfliktna atmosfera u odnosima, možda ste na pravom putu da izgorite na poslu ili za posao.

Koje su faze burn out sindroma, kako ga izbjeći te što učiniti ako se ipak pojavi

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije desetak godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.

Faze “Burn out” sindroma

Faza medenog mjeseca
Posao vas veseli, ispunjeni ste entuzijazmom, osjećate se ispunjeno, nijedan zadatak vam nije pretežak.

Realnost
Uočavate da ipak nije sve tako savršeno, šef vam postavlja sve više i sve teže zadatke. Vi se sve više trudite, radite napornije, razočaranje i frustracija postaju svakodnevni. Započinju ogovaranja i podmetanja na radnom mjestu, kući dolazite sve kasnije, a prekovremeni sati se ne plaćaju. Shvaćate da vas posao ne zadovoljava ni socijalno niti financijski.

Faza razočaranja
Upali ste u zatvoreni krug – postajete umorni i nervozni, naglo mršavite ili se debljate te imate problema sa spavanjem. Osjećate ljutnju i krivite druge za ono što vam se događa. Otvoreno počinjete biti kritični prema nadređenima i kolegama. Osjećate se bespomoćno. Anksioznost i depresija postaju dio vaše svakodnevnice, često ste bolesni.

Alarmna faza
Iscrpljeni ste, vaše mentalne i fizičke rezerve su potrošene. Imate osjećaj stalnog neuspjeha, gubite samopouzdanje i vjeru u sebe. Osjećate se nesposobnima da napravite bilo kakve promjene u svom životu. Ova faza je ozbiljna i ukoliko ne potražite pomoć može ostaviti ozbiljne posljedice na vašem zdravlju. Život vam se sada čini poprilično besmislenim i osjećate konstantni očaj. Prepoznajete li sebe?

Što vi možete učiniti kako biste izbjegli “burn out” sindrom?

  • Budite usredotočeni – koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu
  • Naučite reći “NE”, radite na jačanju samosvijesti
  • Ukoliko ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav – naučite postaviti granice i držite ih se
  • Izbjegavajte poslove u kojima uvijek morate sebe davati drugima, osim ako niste dobri u primanju od drugih
  • Ne dopustite da vam posao zavlada životom – prekovremeni rad negativno će utjecati na vašu sposobnost da taj posao radite duže razdoblje
  • Pronađite jedno ili dvoje kolega s kojima možete razgovarati i podijeliti svoje poteškoće
  • Planirajte i organizirajte svaki dan
  • Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.

Vještine suočavanja sa stresom

  • Usvojite zdrave stilove života
  • Primijenite redovitu i odgovarajuću prehranu
  • Izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera
  • Bavite se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije
  • Osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje
  • Promijenite raspored obveza na poslu ili kod kuće
  • Prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje.

Ukoliko možete, promijenite samu stresnu situaciju ili svoj odnos i pogled na situaciju:

  • zadržite osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
  • održite ravnotežu između rada i zabave,
  • usporite i pronađite vrijeme za opuštanje,
  • podijelite probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
  • dobro upoznajte sebe i svoje granice tolerancije na stres,
  • prema potrebi, zatražite savjete od stručne osobe.

Sastavni dio dobrog psihičkog zdravlja su i zdrava prehrana, životna radost i dobro raspoloženje, na koje povoljno utječu kako dobri odnosi u obitelji, tako i na radnom mjestu, u školi i u slobodno vrijeme.

Foto: Shutterstock

Izvor: Štampar.hr

A. A.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo