Svjetski tjedan dojenja obilježava se od 1. do 7. kolovoza, a ove godine vodeća tema je “Potpora dojenju: Blizu majkama”. Uz naglasak na podršku majkama, potrebno je istaknuti rizike nedojenja te opasnosti umjetne prehrane. Majčino mlijeko najbolja je hrana za novorođenče i isključivo dovoljno do dobi od šest mjeseci.
Svjetski savez za podršku dojenju (WABA) svake godine povodom Svjetskog
tjedna dojenja, koji se obilježava od 1. do 7. kolovoza, objavljuje ciljeve i aktivnosti koje se trebaju provesti u cilju
promocije i zaštite dojenja. ove godine vodeća tema je “Potpora
dojenju: Blizu majkama”. Uz naglasak na neposrednu i kontinuiranu podršku
majkama, potrebno je istaknuti koji su rizici nedojenja, ali i usmjeriti pažnju
javnosti na rizike umjetne prehrane. Majčino mlijeko bez sumnje je idealna
hrana za novorođenče i isključivo dovoljno do dobi od otprilike šest mjeseci.
Dojenje je mnogo više
od hrane – ono predstavlja komunikaciju s majkom, razmjenu ljubavi i topline,
sigurnost, nježnost. Omogućuje pravilan razvoj djece uz dugoročan
pozitivan utjecaj na zdravlje, kako djece tako i majki. Optimalnom prehranom
koja uključuje rano poticanje dojenja, isključivo dojenje i nastavak dojenja,
uz osiguranje sigurne i odgovarajuće nadohrane, smrtnost dojenčadi se može
smanjiti za jednu petinu. Dojena djeca imaju manji rizik da u svom kasnijem
životu pate od povišenog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pretilosti ili
razvoja dijabetesa tipa II.
Istraživanja objavljena u časopisu NeuroImage su dokazala da savršen sklad
sastava potrebnih elemenata u majčinom mlijeku omogućuje rast i adekvatan
razvoj mozga djeteta. Američko ministarstvo
zdravstva je objavilo 2011. godine plan i program aktivnosti u promociji
dojenja. U tom dokumentu navedena je i tablica rizika nedojenja: upale uha,
infekcije probavnog i dišnog sustava, astma, pretilost, šećerna bolest tipa 2,
leukemija, sindrom iznenadne smrti dojenčadi i nekrotizirajući enterkolitis.
Zaštita od infekcija
koju pruža majčino mlijeko bazirana je na prisutnosti leukocita, antitijela i
drugih aktivnih čimbenika koji predstavljaju zaštitu od infekcija svih organa.
Međutim, nedojenje je rizično i za majku jer je povećan rizik od razvoja:
karcinoma dojke, jajnika i endometrija, osteoporoze, reumatoidnog artritisa,
dijabetesa, prekomjerne tjelesne težine, stresa i anksioznosti.
Praksa dojenja u Hrvatskoj
Istraživanja su pokazala kako praksa dojenja u Hrvatskoj odudara od međunarodnih stručnih preporuka o isključivom dojenju u prvih šest
mjeseci djetetova života. Oko 20 posto djece dojeno je jedan ili dva mjeseca, a
između 35 posto i 40 posto djece do četvrtog mjeseca starosti.
Također, i socioekonomski status
roditelja povezan je s vjerojatnošću hoće li dijete biti dojeno i
koliko dugo. S dohranom prije započinju majke nižeg socioekonomskog statusa.
Analizirajući stavove o poželjnoj duljini dojenja, u njima nisu utvrđene
razlike s obzirom na socioekonomski status roditelja. Udio djece koja uopće
nisu dojena veći je među djecom s razvojnim teškoćama i djecom s neurorizicima
i kroničnim bolestima u odnosu na ostalu djecu.
Čak 50 posto majki
u Hrvatskoj odustaje od dojenja već poslije prvog mjeseca djetetova života, a samo 13,4
posto dijete isključivo hrani dojenjem.
Deset koraka za uspješno dojenje
Najbolja prehrana za novorođenče je
ona koja podrazumijeva pokretanje dojenja u toku prvog sata života, isključivo
(samo) dojenje tijekom prvih šest mjeseci života, kao i nastavak dojenja
tijekom druge godine ili kasnije. Također, sve veći broj
istraživanja pokazuje da je primjena programa Deset koraka, uz kontinuiranu
podršku majkama nakon poroda, čimbenik koji doprinosi uspješnom pokretanju
dojenja i isključivoj prehrani majčinim mlijekom na lokalnom, nacionalnom i
globalnom nivou.
“Deset koraka za uspješno dojenje” koje rodilište
mora ispuniti da bi dobilo naslov “Prijatelja djece” obuhvaća niz mjera za
poticanje dojenja odmah nakon poroda i podršku majkama i nakon izlaska iz
rodilišta. Svaka ustanova koja se
bavi pružanjem njege trudnicama i porodiljama i brine o novorođenčadi treba:
- izraziti službenu politiku podrške
dojenju u pisanom obliku (pravilnik) o kojoj trebaju biti redovito
obaviješteni svi zaposleni zdravstveni radnici, - educirati sve zaposlene zdravstvene
radnike da primjenjuju politiku podrške dojenju i u praksi, - informirati sve trudnice o prednostima
i tehnikama dojenja, - pomoći majkama da započnu s dojenjem u
roku od pola sata nakon poroda, - naučiti majke tehnikama uspješnog
dojenja i pomoći im da održe laktaciju čak i situaciji kada su nakon
porođaja odvojene od svojih beba, -
ne davati novorođenim bebama ni jednu
drugu hranu niti tekućinu osim majčinog mlijeka, osim kada je to medicinski
neophodno, - organizirati zajednički smještaj kako
bi majke i bebe bile zajedno 24 sata dnevno, - poticati dojenje na zahtjev – prema
potrebi bebe (bez vremenski određenih intervala), - izbjegavati korištenje dude varalice –
umirivanjem djeteta dudom varalicom smanjuje se broj podoja, - pomoći osnivanje i njegovati suradnju
sa grupama za podršku dojenju i upućivati majke da im se obrate prilikom
izlaska iz bolnice.
Izvor: Štampar.hr
Ordinacija.hr
