Dok će bolest kod mnogih brzo proći i neće ostaviti posljedice, neki ih mogu osjećati tjednima
Što je „dugi COVID“?
Izraz se koristi za opis posljedica koje je ova bolest ostavila na pojedinca tjednima ili mjesecima nakon početka bolesti. Može trajati 12 tjedana, iako neki smatraju i da su to simptomi koji traju 8 tjedana.
Koliko ljudi diljem svijeta pati od posljedica još nije potpuno jasno, ali istraživanja potvrđuju kako jedna od pet osoba koje su imale bolest imaju simptome i pet tjedana nakon dijagnoze. Kod otprilike jedno od deset osoba oni će se zadržati i do 12 tjedana ili i dulje. U početnoj fazi bolesti, ozbiljni simptomi mogu uzrokovati upalu pluća i respiratorne probleme, koji mogu za posljedicu imati dugotrajne posljedice. No ne radi se samo o bolesti pluća, virus može uzrokovati brojne komplikacije.
Koji su simptomi?
Većina će se pacijenta dobro oporaviti u kratkom periodu i vratiti se normalnom životu. No kod nekih simptomi mogu trajati tjednima ili čak mjesecima, a to se stanje naziva „dugi COVID“. Kod nekih će doći i do smirivanja simptoma, koji će se naknadno opet pogoršati.
Simptomi koji se u tom slučaju mogu primijetiti su:
- Umor
- Kratkoća daha
- Anksioznost i depresija
- Bol u prsima
- Bol u zglobovima i mišićima
- Poteškoće s fokusiranjem
Je li temperatura oko 37 stupnjeva normalna? Evo što ste pitali naše liječnike
Koliko traje oporavak od „dugog COVIDA“?
Na žalost, ne može se trenutno predvidjeti koliko traje oporavak, ali je važno znati da to nije neuobičajeno za ovu bolest, ali i za ostala virusna oboljenja. Iskustvo vezano za virusna oboljenja ukazuje kako bi se većina simptoma trebala povući kroz tri mjeseca, dok umor može potrajati i do 6 mjeseci.
Je li zarazan?
Simptomi su uzrokovani odgovorom organizma na virus nakon bolesti, tako da nije zarazan. No kako biste izbjegli prijenos virusa na druge ljude, važno je biti u samoizolaciji 10 dana od pozitivnog teksta, ili nakon što prođu simptomi poput temperature ili proljeva…
Kako si pomoći ako vas muči umor i otežano disanje?
- Planirajte što ćete raditi i ne dovodite se do iscrpljenosti.
- Sve obaveze raspodijelite, ne obavljajte sve odmah.
- Za aktivnosti pronađite najbolje doba u danu, ovisno o tome koliko energije imate.
- Nekoliko kratkih odmora je bolje nego par dugih.
- Ne izbjegavajte napor u potpunosti jer se mišići moraju koristiti.
- Polako povećavajte aktivnosti, za to su najbolje šetnje .
- Ako koristite štap kako bi vam olakšao hodanje, naslonite se na njega kada vam ponestane daha.
Poboljšajte raspoloženje i mentalno zdravlje
- Budite pažljivi prema sebi za vrijeme oporavka, pripremite se da će neki dani biti gori od ostalih.
- Okružite se prijateljima jer će vas ni oraspoložiti.
- Rutina može biti dobra za raspoloženje i osjećaj stabilnosti.
- Ostanite aktivni – krećite se kako bi se bolje osjećali.
Što učiniti ako imate problema s pamćenjem?
- Radite podsjetnike kako bi vam pomogli da zapamtite stvari, bilo da se radi o sastancima ili uzimanju lijekova
- Pokušajte ukloniti sve stvari koje vas ometaju u razmišljanju
- Može pomoći ako napravite plan prije bilo kakvog kompliciranog zadatka ili situacije.
Ako osjećate bol u zglobovima, isprobajte vježbe istezanja i vježbe snage. Možete se penjati stepenicama, podizati utege ili vježbati jogu. Prije nego se upustite u nove aktivnosti, razgovarajte s liječnikom.
A. A.
Foto: shutterstock