Epidemiolog Kolarić: U Hrvatskoj godišnje imamo i do 200 epidemija zaraznih bolesti koje prođu ispod radara

Kolaric

Iako je za većinu ovo godina koju se želi što prije zaboraviti, u njoj smo imali prilike spoznati i neke poučne stvari, ali i uočiti greške koje se više ne bi trebale događati, barem ne za zdravlje svih nas.

I zato prije nego se kalendar okrene i optimistično krenemo u novu 2021., podsjetimo se svi zajedno što smo naučili u 2020.

Izv. prof. prim.dr.sc. Branko Kolarić, dr.med.:

Pandemija je iznenadila i epidemiologe, za koje sada svi znaju što i kako rade

Upisao sam medicinu jer sam od malena znao da ću biti liječnik, no do pete godine fakulteta nisam ni znao što je epidemiologija. Kada sam shvatio da u ovoj grani medicine i znanosti mogu spojiti interes za matematikom i s medicinom odlučio sam da će to biti moja specijalnost.

Proučavanje distribucije bolesti i njihovog suzbijanja i sprečavanja na razini populacije su glavni ciljevi epidemiologije. Teško mi je bilo tada roditeljima objasniti čime se točno bavim pa sam često odgovorio ja sam znanstvenik. Također i kolege liječnici koji se bave kliničkim ili temeljnim medicinskim granama često ne razumiju epidemiološki objekt promatranja koji je grupacija ljudi (populacija), a ne pojedinac.

Moderna epidemiologija uglavnom se bavi kroničnim nezaraznim bolestima, molekularnim i genetičkim proučavanjima populacija, jer smo zarazne bolesti donekle stavili pod kontrolu. No, važno je znati da mi stalno susrećemo nove uzročnike zaraznih bolesti i svake godinu do dvije se otkrije neki novi mikroorganizam koji je patogen za ljude. U Hrvatskoj godišnje imamo i 100 do 200 epidemija zaraznih bolesti koje prođu ispod radara te su epidemiolozi naviknuti raditi bez oka javnosti. Pandemije su, kao i ratovi, nažalost sastavni dio ljudske povijesti i događaju se svakih nekoliko desetaka godina. Unatoč tomu, ovakva pandemija koja je paralizirala gotovo čitav svijet ipak je iznenadila sve, pa i nas epidemiologe.

Utrenirani za ovaj posao jesmo, no za suzbijanje ovakve pošasti niti jedna država nema dovoljne kapacitete pa se sada trudimo smanjiti štetu dok ne dobije specifično oružje – efikasno i sigurno cjepivo. Javnost je naučila dio posla kojim se epidemiolozi bave, sada svi pričaju o epidemiološkim mjerama, a mi smo se privikli biti prisutni u javnom prostoru. Svakako ćemo imati materijala za proučavanje i deset godina nakon što pandemija završi, a svi koji preživimo ćemo pričati idućim generacijama. „Djed je bio živ još za one pandemije koronavirusa…“ i to će tada zvučati kao strašna priča iz prošlosti.

Je li temperatura oko 37 stupnjeva normalna? Evo što ste pitali naše liječnike

Ordinacija.hr

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL

 Prati nas na Viber Public Chatu!