Zdravlje

Zdravlje

EU: Do 2025. plan je omogućiti organizirani probir koji smrtnost od raka vrata maternice smanjuje za 80 posto

Shutterstock

Iako spadamo u zemlje EU s nešto povoljnijim rezultatima, u Hrvatskoj je učestalost raka vrata maternice ipak još uvijek previsoka – svake godine imamo 300 novih slučajeva, a i stopa smrtnosti od raka vrata maternice je zabrinjavajuća pa tako u prosjeku svakog trećeg dana od njega umire jedna žena.

Rak vrata maternice sve češće pogađa i mlađe žene. Primjerice, u 2019. je čak trećina novooboljelih žena bila mlađa od 50 godina, a rak vrata maternice je treće sijelo raka za žene u dobi od 30 do 49 godina. No, rak vrata maternice jedan je od karcinoma kojeg je najlakše spriječiti. Uz cijepljenje protiv HPV-a, kao sekundarna prevencija izdvaja se organizirani probir na nacionalnoj razini kojim se može spriječiti čak 9 od 10 novih slučajeva raka vrata maternice. Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) čije je prioritetno područje rada zdravstvo, pozdravlja uvođenje organiziranog probira na nacionalnoj razini.

„Rano otkrivanje raka probirom može pridonijeti spašavanju života, ali činjenica je da među državama članicama i dalje postoje znatne nejednakosti u dostupnosti preventivnih pregleda što smatram nedopustivim. Komisija je zbog toga i uspostavila registar nejednakosti u području raka kako bi se dobio uvid u realno stanje i razlike između država članica kada govorimo o liječenju raka u EU i kako bi se financijska sredstava ulagala upravo u ona područja koja zaostaju za najrazvijenijima“, izjavio je hrvatski europarlamentarac koji je ranije doktorirao europsko zdravstveno pravo na Katoličkom sveučilištu Leuven u Belgiji te je i danas profesor zdravstvenog prava na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), ali i novoosnovanoga Posebnog odbora za pandemiju bolesti COVID-19 Europskog parlamenta. Isto tako bio je član Posebnog odbora za borbu protiv raka (BECA) za vrijeme trajanja mandata tog odbora. U navedena dva odbora osobito je bio posvećen pitanjima jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti, javne nabave skupih i inovativnih lijekova protiv raka i rijetkih bolesti, lakšeg pristupa liječenju u inozemstvu, povećanja financiranja zdravstvene infrastrukture putem kohezijske politike te smanjenja postojećih nejednakosti i diskriminacije oboljelih.

Sokol podsjeća i na nedavno usvojeni Europski plan za borbu protiv raka koji nudi konkretni okvir kojeg države članice trebaju slijediti kako bi podigle kvalitetu prevencije i liječenja svojih građana oboljelih od raka.

„Mnogo su veće šanse da umrete od raka ako živite u slabije razvijenim regijama Europske unije nego u najrazvijenijim dijelovima zapadne i sjeverne Europe. To nikako nije u skladu s načelom jednakosti za koje se zalažemo niti predstavlja duh Europske unije kakvu želimo i gradimo. Moramo učiniti sve kako bi se te razlike uklonile, a najizdašniji instrument za tu svrhu jest kohezijska politika. Za smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama države članice mogu iskoristiti sredstva iz fondova kohezijske politike, primjerice za mobilne jedinice zdravstvene zaštite namijenjene probiru raka ili za laboratorijsku dijagnostiku. To je posebno važno za osobe koje žive u ruralnim područjima s ograničenim pristupom velikim gradskim središtima. U ožujku ove godine usvojeno je moje izvješće na temu „Kohezijska politika kao instrument za smanjenje nejednakosti u zdravstvu i povećanje prekogranične zdravstvene suradnje” u kojemu ističem da su najveći problemi nejednake zdravstvene zaštite vidljivi u elementima zdravstvene infrastrukture, ali i nedostatku radne snage, koji izravno utječu na uspjeh liječenja u slabije razvijenim regijama. Upravo su zbog toga dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija nego ikada prije, pogotovo uzimajući u obzir gospodarske i zdravstvene posljedice pandemije.“

“Rak vrata maternice je u 90 do 95 posto slučajeva povezan s infekcijom humanim papiloma virusom (HPV). Od 200 tipova HPV-a, 50 ih inficira genitalno područje te ih možemo podijeliti na visokorizične i niskorizične. HPV niskog rizika može uzrokovati nastanak genitalnih bradavica i blaže promjene stanica vrata maternice, dok HPV visokog rizika može uzrokovati teže premaligne i maligne promjene stanica vrata maternice.

Važno je, međutim, znati kako pozitivan HPV rezultat ne znači da žena ima rak vrata maternice, ne znači niti da će ga dobiti, ali znači da ima veći rizik za razvoj premalignih i malignih promjena stanica vrata maternice od žena koje nemaju HPV, ističe stručnjakinja doc.prim.dr.sc. Vanja Kaliterna, dr.med. specijalist medicinske mikrobiologije, voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije.

„Cilj organiziranog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice je uključiti u program što više žena u dobi od 25 do 64 godine. Također se treba definirati koji test će se provoditi kao primarni test probira: ili HPV test kojim se otkriva virus koji predstavlja rizični faktor za mogući nastanak premalignih i malignih promjena ili citološki test (PAPA test) kojim se otkrivaju premaligne i maligne promjene na stanicama vrata maternice kad su one već nastupile ili će se pak koristiti oba testa, odnosno tzv. kotestiranje. Rak vrata maternice ima dobro definiranu premalignu fazu, koja traje od 10 do 15 godina, kada se bolest može lako otkriti i uspješno liječiti. 95 posto tretmana HPV intraepitelnih lezija u ranom stadiju bolesti je uspješno. Stoga je važno što prije uvesti organizirani probir ranog otkrivanja raka vrata maternice u Hrvatskoj, jer će se provođenjem programa preventivnog probira direktno utjecati na očuvanje zdravlja žena koje su uključene u program“, navodi doc.prim.dr.sc. Kaliterna.

Na sličnom je tragu i doc.dr. Danijela Vrdoljak-Mozetič, specijalistica kliničke citologije na Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju KBC-a Rijeka, ujedno i glavna tajnica Europske federacije citoloških društava (EFCS):

„Europska federacija citoloških društava okuplja nacionalna društva iz 26 Europskih zemalja, članica i nečlanica Europske unije. Vrlo česta tema naših skupova i razgovora je  probir za rak vrata maternice. Postoje određenje razlike između zemalja u pristupu provođenju probira – od definiranja dobne skupine, razmaka između testova, vrste i načina primjene testova, do smjernica za daljnje dijagnostičke postupke. Diskusije su često vrlo intenzivne i argumentirane. No krajnji cilj svih nas liječnika dijagnostičara jest uvijek i kroz multidisciplinarni pristup, u suradnji s ginekolozima, epidemiolozima, mikrobiolozima, patolozima, unaprijediti kvalitetu našeg rada. Zaključak je najčešće da svaka država, prema svojim specifičnostima populacije i zdravstvenog sustava, treba pronaći i primijeniti vlastiti model probira za rak vrata maternice koji treba biti organiziran i usvojen na nacionalnoj razini. Rak vrata maternice je iznimno važna javnozdravstvena tema u koju su uključene izvršne vladajuće strukture, predstavnici zdravstvene struke, udruge pacijenata i nevladine organizacije koje promoviraju edukaciju, prevenciju i zdravlje žena. Uz dobru organizaciju i potporu svih sfera društva, vjerujem da se možemo priključiti globalnim naporima u eliminaciji ove vrste raka“, zaključuje doc.dr. Mozetič.

Uz Europsku uniju, i Svjetska zdravstvena organizacija je sistematizirala ciljeve kojima će se rak vrata maternice eliminirati na globalnoj razini i prema kojima bi države do 2030. trebale postići da 90 posto djevojaka u dobi do 15 godina bude cijepljeno protiv HPV-a; 70 posto žena treba sudjelovati u probiru s visokoučinkovitim testom do 35. godine i ponovno do 45. godine života, kao i to da 90 posto žena s dijagnozom raka vrata maternice bude obuhvaćeno pravovremenim liječenjem.

Sadržaj nastao u suradnji s BD Croatia.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo