Spriječite opekline ili osip i reagirajte na vrijeme!
Lijekovi
koje uzimate na recept, analgetici za koje ne trebate preporuku liječnika,
biljni pripravci poput gospine trave ili preparativni proizvodi za njegu tijela, kao što su
pilinzi, mogu uzrokovati pretjeranu osjetljivost na sunčeve zrake, tj. fotoosjetljivost.
Osim što
takva reakcija kože može dovesti do opeklina i oštetiti kožu (a oštećenja se
zbrajaju kroz godine), na ovaj način povisujete svoj rizik razvijanja zloćudnog
tumora kože – melanoma. Zbog pretjerane izloženosti suncu, koža se isušuje,
stari prije vremena i razvija bore ili pjege.
Jedan oblik
fotoosjetljivosti nastaje zbog fototoksične reakcije, koja se dogodi kada UV
zrake reagiraju s određenim lijekom i stvore spoj koji oštećuje kožu. simptomi
poput opeklina od sunca se jave nakon svega nekoliko minuta nakon izlaska na
sunce.
Rjeđi oblik
su fotoalergijske reakcije, koje su uglavnom uzrokovane kada UV zrake promjene
supstancu koju smo prethodno nanijeli na kožu, na što naš imunitet odgovori.
Kvržice, osip, mjehuri i crvene mrlje mogu se javiti čak 20 sekundi nakon što
kožu izložimo suncu, no u najvećem broju slučajeva, reakcija se javi sljedeći
dan.
Ponekad i najobičniji dodir s koricom limuna ili limete može izazvati burnu
reakciju na koži ako ste izloženi suncu.
“Jedna od najčešćih je tzv. solarni dermatitis – već nakon pola
sata izlaganja suncu javlja se sitni vrlo svrbljivi svrbež, egzantem odnosno
osip i to po području prsišta, ruku, podlaktica i potkoljenica. On može prestati
s prestankom izlaganja suncu i ublažavanjem sredstvima koje će propisati
liječnik. Svako novo izlaganje nosi intenzivniju sliku, pa umjesto sitnog crvenog osipa
(ljudi to opisuju kao milijun prištića na koži) mogu izbiti urtike odnosno
koprivnjača, a ponekad i solarna urtikarija. Alergija na sunce je uočljiva u 100
posto slučajeva”, izjavila je prof.dr. Mirna Šitum, predsjednica Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora u intervjuu za Ordinaciju.
Intenzitet
reakcije drugačiji je od osobe do osobe, o samoj tvari na koži, njenoj količini
i vremenu izlaganja suncu. Učinak možete smanjiti ako mehanički uklonite sloj
tvari koja je uzrokovala takvu burnu reakciju, primjerice pilingom, savjetuje
klinička profesorica dermatologije Barbara Reed iz Sveučilišne bolnice Colorado
u Denveru, međutim, ako je reakcija izazvana alergijom, ona će se
pogoršati.
Obratite
pozornost na sljedeće lijekove: kreme za akne na bazi benzoil peroksida,
antihistamine (lijekove protiv alergija) i slične proizvode s diphenhydraminom,
određene antibiotike, antimikotike (protiv gljivičnih infekcija), lijekova za
kemoterapiju, diuretike, antipsihotike poput Norpramina ili Tofranila ili čak lijekove za
srce (nifedipin, kinidin).
U pravilu, ako ste na plaži, trebali biste
zaboraviti na šminku i parfem koji mogu uzrokovati alergiju kada se izlažete suncu. Na tom mjestu se može stvoriti vrlo neugodna promjena koja jako svrbi ili se mogu javiti smeđe mrlje koje se više ničim ne mogu ukloniti.
Kako se ponašati ako je vaša koža osjetljiva?
Ako je vaša koža osjetljiva na sunčeve zraka,
najbolje je izbjegavati izlaganje, nositi duge, ali prozračne rukave, sunčane
naočale, šešir ili kapu, te namazati se kremom sa visokim zaštitnim faktorom
pri svakodnevnom izlasku iz doma. Izbjegavajte solarij i sunčanje na plaži, te
a posebno se klonite sunca između 10 i 17 sati (fotoprotektivno ponašanje) kada je UV indeks zračenja
najjači.
Imajte na umu kako vas sunce može
“dohvatiti” i u hladu – ispod suncobrana, u automobilu ili na terasi
kafića. Sunčeve se zrake reflektiraju s površine vode i pijeska, te tako dopiru
do vas, iako ste u hladu.
Ako vaša koža nepoželjno reagira na sunce,
liječenje se u pravilu sastoji od kompresa i kortikosteroida koji se nanose na
kožu. Liječnici preporučuju izbjegavanje sunca i/ili tvari koja je iritirala
kožu u kombinaciji sa suncem.
K. Horvat
