Tumori mozga su novotvorine koje nastaju iz različitih struktura smještenih unutar kostiju glave (moždano tkivo, krvne žile, moždane ovojnice, moždani živci i njihove ovojnice).
Tumori mozga su relativno česti, čine 10% svih tumora. Oni se pojavljuju bez obzira na dob, najčešće u djece i starijih. Na drugom su mjestu po učestalosti od tumora u djece.
Prema svome ponašanju mogu biti dobroćudni ili zloćudni
Dobroćudni tumori nastaju najčešće dobroćudnim promjenama na ovojnicama živaca, moždanim ovojnicama ili krvnim žilama. Bez obzira na njihovu narav, promjene koje mogu godinama ostati bez simptoma, zbog svoga rasta i nemogućnosti širenja u koštanom oklopu lubanje, uzrokujući pritisak moždane strukture, iritacije ili razaranja, zahtijevaju u trenutku kada daju simptome ozbiljan pristup i liječenje (lijekovima, operativno ili radiološko tretiranje).
Zloćudni tumori prema svome porijeklu mogu nastati zloćudnim promjenama samih moždanih stanica pa govorimo o primarnim tumorima mozga koji mogu biti različitog stupnja malignosti ili pak mogu biti posljedica metastatskog širenja putem krvi nekog drugog primarnog tumora u organizmu. Tada kažemo da se radi o moždanim metastazama tj. sekundarnim tumorima mozga, koji čine 20% svih moždanih tumora uopće.
Najčešće u mozak metastaziraju karcinomi bronha, dojke, štitnjače, bubrega i maligni melanomi.
Zašto tumor mozga nastaje?
Uzročni faktori nastanka tumora mozga najčešće su nepoznati. Ipak u literaturi se spominju dokazi i podaci o genetskoj – nasljednoj predispoziciji za određenu vrstu moždanih tumora, o povezanosti kemijskih i virusnih uzročnika te traume, zračenja, kemoterapije i upotrebe imunosupresivne terapije s nastankom pojedinih vrsta moždanih tumora.
Multipla skleroza – kako je prepoznati i liječiti
Kod tumora mozga dolazi do porasta tlaka unutar lubanjske šupljine uslijed rasta
tumorske mase, otekline koja zahvaća uglavnom bijelu moždanu masu ili zbog prepreka u normalnoj cirkulaciji moždane tekućine. Stoga je uslijed rasta i nemogućnosti širenja zbog okolnog koštanog oklopa u lubanjskoj šupljini svaki proces, bio on primarno i dobroćudan, po svome ponašanju zloćudan i zahtijeva rješavanje.
Simptomi tumora mozga
Glavobolja kod tumora mozga može nastati zbog pritiska ili natezanja struktura osjetljivih na bol (tvrde moždane ovojnice, venskih sinusa, arterija na bazi mozga ili moždanih živaca koje prenose osjet boli). Javlja se ranije kod tumora u stražnjoj lubanjskoj jami, često je pulzirajuća ili “paleća”, postepeno se pojačava, najteža je rano ujutro, katkad se javlja i noću. Obično se pojačava pri aktivnostima koje povećavaju tlak unutar lubanje; fizički napori, kašalj, kihanje, naprezanje kod stolice, koitus.
Moždani udar može se spriječiti u 90% slučajeva, a dokazano je i da tjelesna aktivnost štiti mozak
Promjene na očnoj pozadini koje nazivamo zastojna papila nastaju zbog zastoja u venama na očnoj pozadini uslijed povišenog tlaka unutar lubanje. Javljaju se vrlo rano u slučajevima tumora malog mozga. Mogu se javiti i zbog drugih razloga.
Povraćanje se kod tumora mozga najčešće javlja u jutarnjim satima, nastupa naglo, u luku, bez prethodne mučnine. Javlja se u 50% slučajeva tumora mozga.
Osim tih triju općih znakova tumora mozga, čest simptom koji ukazuje na povišen tlak unutar lubanje jest i neki oblik epileptičkog napada koji se javlja prvi puta u životu (iznenadni gubitak svijesti s grčevima ekstremiteta, pjenom na ustima, ugrizom jezika ili spontanim mokrenjem ili pak suženje svijesti s grčenjem jedne ruke ili ruke i noge jednostrano te grčevima mišića lica).
Mnogi bolesnici se žale na nesigurnost i gubitak ravnoteže, vrtoglavicu, poremećaj intelektualnih funkcija (znaci lagane zanesenosti, osjećajne tuposti, znakovi usporenja intelektualnih funkcija, zaboravljivost, usporenost, smetnje apstraktnog mišljenja, pospanost, depresija), znakove poremećene svijesti (od pospanosti do kome), te poremećaje vegetativnih funkcija; poremećaj pulsa, krvnog tlaka, ritma i pravilnosti disanja.
Osim navedenih znakova mogu se javiti i tzv. lokalizacijski znakovi koji su posljedica oštećenja funkcije dijelova mozga koje tumor oštećuje svojim rastom, razaranjem, kompresijom tj. pritiskom ili iritacijom. Mogu se javiti različiti poremećaji govora, oduzetosti ekstremiteta, smetnje osjeta (sluha, njuha, vida) i sl.
Foto: Shutterstock
