“Život bez glazbe je zabluda” – davno je ustvrdio poznati filozof Friedrich Nietzsche. Bez obzira koju vrstu glazbe voljeli, svi ćemo se složiti u jednom: uz omiljene note sve je lakše.
Utjecaj glazbe na naše zdravlje omiljena je tema istraživača. Da muzikoterapija doista djeluje, potvrdila je i najnovija studija provedena u Italiji. U njoj je sudjelovalo 28 odraslih osoba koje su, tokom života, visoki krvni tlak kontrolirale pomoću lijekova.
Pacijenti su na početku istraživanja nosili uređaj koji je pratio njihov krvni tlak 24 sata.
Uz to, na upotrebu su dobili CD s klasičnom, keltskom i indijskom glazbom. Sve su skladbe imale sličan, polagani ritam.
Pacijentima je rečeno da moraju slušati glazbu 30 minuta dnevno kroz mjesec dana. Morali su disati polaganim ritmom, koristeći dvaput više vremena za izdisaj nego od udisaj zraka. Pacijenti su na kraju mjeseca ponovo nosili uređaj koji mjeri krvni tlak.
To zaista djeluje!
Krvni se tlak pacijenata poboljšao tijekom istraživanja. Kad je eksperiment završio njihov se prosječan sistolički krvni tlak (gornja vrijednost) snizio za tri mm Hg, dok je prosječan dijastolički tlak (donja vrijednost) pao za pet mm Hg.
Usporedbe radi, drugih 20 pacijenata nije slušalo glazbu ili prakticiralo polagano disanje. Njihov se krvni tlak tokom studije nije promijenio. Ipak, studija nije pokazala što je u većoj mjeri doprinijelo snižavanju tlaka – glazba ili polagano disanje.
Antihipertenzivni je efekt, tvrde istraživači, rezultat međudjelovanja glazbe i vježbi disanja.
D.Č.
