Helicobacter pylori je glavni uzročnik kroničnog gastritisa, vrijeda na želucu i dvanaesniku, kao i želučanog karcinoma i limfoma, a saznanje o važnosti Helicobacter pylori infekcije uvelike je promijenilo stavove o prirodi (etiopatogenezi) najvećeg broja bolesti želuca i dvanaesnika, a potreba za izlječenjem postala je pravi izazov za medicinu!
Helicobacter pylori je tzv. gram-negativna spiralna bakterija koja uglavnom živi na sluznici čovjekova želuca. Jedina je bakterija koja može preživjeti u izrazito kiselom želučanom sadržaju (pH 1), s vrlo malo kisika. Osim na želučanoj sluznici kao glavnom mjestu na kojem živi, u ljudi je Helicobacter pylori otkriven i na ranicama na sluznici usne šupljine, u zubnim naslagama, u slini, a može biti dokazan, iako vrlo rijetko, u stolici.
U čovjekovu je okolišu (voda, hrana, otpadne vode) Helicobacter pylori nađen samo iznimno, s obzirom da pripada bakterijama vrlo osjetljivim na različite nepovoljne činitelje okoline, a i tada samo u svom kuglastom obliku, za koji nije dokazano da uzrokuje bolest. Ovom se ljudskom bakterijom mogu zaraziti i neke životinje, poput kućnih ljubimaca – pasa ili mačaka, zatim svinja, pa čak i muha, mada većina tih životinja ima i svoje vlastite bakterije iz istoga roda – Helicobactera.
Kako se možete zaraziti s Helicobacter Pylori?
Način prijenosa Helicobacter pylori infekcije još nije u potpunosti istražen. Sva dosadašnja saznanja govore u prilog tome da se infekcija prenosi izravno od zaražene osobe na zdravu osobu i to na tri glavna načina:
ŽELUDAC-USTA, kada iz povraćenog želučanog sadržaja zaražene osobe koji sadrži veliku količinu bakterija, one dospiju u usta zdrave osobe;
USTA-USTA, kada iz usta zaražene osobe bakterija prelazi u usta zdrave osobe; kao što smo spomenuli, istraživanja su pokazala, da se Helicobacter pylori može naći i na ranicama na sluznici usne šupljine;
STOLICA-USTA, kada bakterija iz stolice zaražene osobe, prljavim rukama, prijeđe u usta zdrave; ovaj put zaraze se temelji na činjenici da se Helicobacter pylori koji put može naći u stolici zaražene osobe, uglavnom djece koja su sklona proljevima.
Istražuje se i epidemiološka značajnosti nekih drugih putova zaraze (iz okoline putem vode ili preko mačaka, pasa i drugih životinja), ali ta se još treba potvrditi detaljnijim istraživanjima.
Kada se najčešće osobe zaraze s Helicobacter pylori?
Najbrže se zaraze mala djeca koja žive u lošim socio-ekonomskim uvjetima i napučenom prostoru. Helicobacter pylori infekcija je najčešća u djece koja krevet dijele s roditeljima ili drugom djecom, u sredinama u kojima majka prožvače hranu koju daje djetetu ili djetetovu dudicu stavlja prethodno sebi u usta. Infekcija je češća i u djece koja su smještena u ustanove različitog tipa. Čini se da, uz to što se u ranoj dobi dijete lako inficira, ono nakon izlječenja, opet lako stječe novu infekciju, osobito u prvih 5 godina života. Nakon pete godine, ponovna infekcija se događa znatno rjeđe, slično kao u odraslih, usprkos činjenici da dijete nastavlja živjeti u istoj obitelji i istoj inficiranoj sredini.
Ako se bolesnik ne liječi, infekcija s Helicobacter pylori uglavnom traje doživotno. Helicobacter pylori će spontano nestati iz želuca samo u slučaju da se želučana sluznica, zbog kroničnih upalnih promjena, do te mjere promijeni da prestanu postojati uvjeti za život ove bakterije. Takve se promjene ponekad događaju u starijoj životnoj dobi bolesnika kada može doći do stanjenja (atrofije) želučane sluznice i smanjenja ili čak i potpunog prestanka lučenja želučane kiseline.
Koliko je ljudi u svijetu i u Hrvatskoj zaraženo s Helicobacter pylori?
U opsežnim istraživanjima učestalosti Helicobacter pylori infekcije u svijetu ustanovljene su velike razlike među pojedinim zemljama. Postoje dva oblika rasprostranjenosti zaraze. Prvi oblik je utvrđen u zemljama izuzetno niskog higijenskog standarda, gdje učestalost Helicobacter pylori infekcije može doseći skoro 100% (npr. 96% u Alžiru, 85% u Nigeriji, 81% u Indiji). Većina je djece u tim zemljama zaražena već do navršene četvrte godine života. Drugi je oblik karakterističan za zapadne razvijene zemlje, gdje je postotak zaražene djece do pete godine života vrlo nizak, a kasnije se uočava porast učestalosti infekcije s porastom životne dobi. Prosječna stopa zaraženosti s Helicobacter pylori u stanovništvu Hrvatske u dobi između 20 i 70 godina bila je pred 20-tak godina oko 65%. Stopa zaraze rasla je od 30% u dvadesetim godinama na gotovo 70% u šezdesetim godinama života.
Nova istraživanja pokazuju da se i u svijetu i u Hrvatskoj stopa zaraze ovom bakterijom značajno smanjuje, te je danas, prema još nezavršenom ispitivanju u Hrvatskoj, niža od 50%, posebno među ljudima mlađim od 50 godina.
Foto: Shutterstock
