Kako nastaje reumatoidni artritis? Je li izlječiv? Kako se cijela obitelj može uključiti u postupak rehabilitacije bolesnika? Odgovore smo potražili u razgovoru s mr. sc. Franom Grubišićem, dr. med., specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije.
Hrvatska liga protiv reumatizma organizirala je jučer, 23. travnja, prvi regionalni skup pacijenata čime se nastavlja javno-zdravstvena kampanja koja je došla do izražaja 2009. godine predstavljanjem i prihvaćanjem Europske povelje o radu za bolesnike s koštano-mišićnim oboljenjima i organizacijom tematske sjednice Odbora za zdravstvo Hrvatskog sabora posvećene koštano-mišićnim oboljenjima. O radu Lige, manifestaciji reumatoidnog artritisa te liječenju bolesti danas razgovaramo s predsjednikom Lige, mr. sc. Franom Grubišićem, dr. med., specijalistom fizikalne medicine i rehabilitacije, subspecijalistom reumatologije s Klinike za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju KBC-a Sestara Milosrdnica u Zagrebu, Referentnog centra za spondiloartropatije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske.
Čime se bavi i kako je organizirana Hrvatska liga protiv reumatizma?
mr. sc. Frane Grubišić, dr. med.
Hrvatska liga protiv reumatizma, osnovana 1992. godine, krovna je nacionalna i neprofitabilna udruga građana koja okuplja bolesnike s različitim koštano-mišićnim oboljenjima, ali i zdravstvene djelatnike koji se bave tom problematikom (liječenike specijaliste, fizioterapeute…). Aktivnosti Lige su socijalno-edukativnog i promidžbenog karaktera, a posljednjih se nekoliko godina se pozicionira i kao ravnopravni partner s ostalim srodnim udrugama bolesnika i stručnim društvima prilikom razgovora i/ili pregovora o aktualnim temama s nositeljima zdravstvene politike (Ministarstvo zdravlja, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).
Osnovna djelatnost Lige je informativno-edukativna. Putem Hrvatske lige protiv reumatizma bolesnici dobivaju saznanja o svojim bolestima te savjete u svezi njihove prevencije i liječenja. Zadaća Lige je i davanje pravnih savjeta te, po mogućnosti, i neposredne materijalne i radne pomoći u prilagodbi stana, organiziranju rehabilitacije, nabavi pomagala i lijekova. Liga se zalaže za edukaciju zdravstvenih kadrova kao i za znanstveno-istraživački rad u timskom pristupu, u kojem bolesnik mora biti aktivno uključen. Hrvatska liga protiv reumatizma izdaje svoje glasilo “REUMA”, a postoji i veliki broj tematskih knjižice za bolesnike dostupnih na internetskoj stranici Lige – www.reuma.hr
Udruga je 23. travnja organizirala prvi regionalni skup pacijenata. Kakvi su Vaši utisci?
I osobno, ali i profesionalno sam zadovoljan idejom i realizacijom ovakvog regionalnog okupljanja. Takva su okupljanja dobra i poticajna jer se na taj način razmjenjuju pozitivna i negativna iskustva vezana uz trenutnu problematiku, a ovaj se put govorilo o dostupnosti bioloških lijekova. I temeljem dobivenih informacija, moguće je stvoriti platformu za neke buduće javno-zdravstvene akcije.
Ima li novih saznanja o uzroku i nastanku bolesti te liječenju?
Mogu reći da još uvijek uzrok ove bolesti ne poznamo i zato je ne možemo uzročno liječiti. Etiologija reumatoidnog artritisa nije u potpunosti razjašnjena, ali dosta znamo o razvoju bolesti, o promjenama koje se pojavljuju na zglobovima. Reumatoidni je artritis bolest koja je rezultat interakcije brojnih faktora (imunološki, stres…) zbog čega je i liječenje usmjereno na modificiranje tijeka bolesti, tj. njezino usporavanje. Sve dosadašnje spoznaje govore o brojnim dinamičkim interakcijama između različitih stanica, što dovodi i do pojačanog otpuštanja tzv. medijatora upale ili proupalnih citokina koji su odgovorni i za brojne kliničke tegobe povezane s ovom bolesti. Ključno mjesto u patogenezi reumatoidnog artritisa pripada i pojedinim citokinima, poput TNFα, IL-1 ili IL-6 koji su ujedno i ciljni molekule na koje djeluju suvremeni farmakološki pripravci, tzv. anticitokinski preparati ili biološki lijekovi (antagonisti TNFα, IL-6). Liječenje upalnih reumatskih bolesti u koje ubrajamo i reumatoidni artritis usmjereno je na smanjenje aktivnosti bolesti, usporenje radiološkog pogoršanja bolesti, te na poboljšanje kvalitete života i radne sposobnosti bolesnika. Veliki pomak u njihovom liječenju su tzv. biološki lijekovi s raznolikim mehanizmom djelovanja, ovisno o kliničkoj indikaciji. U ovom su trenutku u Hrvatskoj odobrena i na listi su HZZO-a četiri TNF-α antagonista: infliksimab (kimerično monoklonsko antitijelo), adalimumab (humano monoklonsko antitijelo), etanercept (solubilni p75 TNF receptor), golimumab (humano monoklonsko antitijelo) te tocilizumab (antagonist interleukina-6) i rituximab (blokator CD20 B stanica).
Liječenje reumatoidnog artritisa je složeno i multidisciplinarno. Što ono uključuje? Je li RA izlječiva bolest?
Reumatoidni je artritis teško dijagnosticirati, pogotovo u ranim stadijima bolesti, zbog raznolikosti simptoma između bolesnika i varijabilnog tijeka bolesti. U 55-70 posto bolesnika početak bolesti je neprimjetan, a prvi se simptomi mogu javiti tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci. Uz bol u zglobovima, postoje i opći simptomi (npr. umor, slabost, epizode subfebriliteta, gubitak tjelesne težine). Reumatoidni artritis može u 8-15 posto bolesnika početi naglo sa zahvaćanjem više zglobova u roku od nekoliko dana, najčešće u poliartikularnom obliku. Simptomi monoartritisa u početku bolesti predstavljaju vrlo rijedak oblik očitovanja bolesti. U 15-20 posto bolesnika opisuje se tzv. intermedijarni nastup: simptomi se pojavljuju tijekom par tjedana, a zahvaćanje unutrašnjih organa je češće u ovom obliku bolesti. Dijagnoza se reumatoidnog artritisa postavlja na temelju anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda, određenih laboratorijskih pretraga (npr. sedimentacija eritrocita, kompletna krvna slika, reumatoidni faktor, anticitrulinska antitijela) i radiološke obrade. Osnovni je cilj medikamentnog liječenja smanjenje subjektivnih smetnji (bol, zakočenost, oteklina, umor) i smirivanje upalnog procesa čime se usporava progresija morfoloških promjena u zahvaćenom tkivu i održava funkcionalnost lokomotornog sustava. Što ranije počnemo s liječenjem, brže se postižu zadovoljavajući rezultati.
Medikamentno se liječenje odnosi na nesteroidne antireumatike, čiste analgetike, bolest modificirajuće lijekove (engl. disease modifying antirheumatic drugs), biološke lijekove i glukokortikoide. Veliki pomak u liječenju reumatoidnog artritisa i nadu pružaju upravo tzv. biološki lijekovi koji djeluju na neke od protuupalnih medijatora (TNF alfa, IL-6). Rezultati kliničkih istraživanja i praćenja bolesnika pokazala su da usporavaju kliničku i radiološku progresiju bolesti i poboljšavaju funkcionalni status lokomotornog sustava i kvalitetu života bolesnika. Fizikalna terapija predstavlja dio kompleksnog funkcionalnog liječenja oboljelih s reumatoidnim artritisom koji se individualno planira i ovisi o fazi bolesti. Metode fizikalne terapije možemo podijeliti na pasivne (elektroterapija, terapijski ultravzvuk, termo ili krioterapija…) i aktivne (medicinska gimnastika). Funkcionalna ograničenja u reumatoidnom artritisu rezultat su morfoloških promjena na zahvaćenim koštano-mišićnim strukturama, ali i simptoma bolesti (npr. umor, bol, subjektivni osjećaj zakočenost).
Koje savjete imate za oboljele?
Edukacija o upalnim reumatskim bolestima usmjerena je i prema bolesniku, ali i najbližim članovima obitelji i potrebno ju je shvatiti kao jedan oblik liječenja. Za edukaciju je od samog početka liječenja važna kvalitetna komunikacija između liječnika i medicinskog osoblja s jedne strane i bolesnika s druge strane. Bolesnika je, na razumljiv način, potrebno upoznati o prirodi i tijeku bolesti, mogućim komplikacijama bolesti i mogućnostima konzervativnog liječenja s posebnim osvrtom na medikamentno liječenje. Budući da je reumatoidni artritis kronična i dugotrajna bolest, bolesnika je potrebno postupno aktivno uključivati u sve segmente rehabilitacije, te stalno motivirati i poticati na aktivnu suradnju ne samo u rehabilitaciji, već i na aktivno rješavanje svakodnevnih problema unutar obiteljskog ili poslovnog okruženja. Rehabilitacijski tim uključuje bolesnika i članove obitelji, ali i različite profile djelatnika (zdravstvenih i nezdravstvenih). Povjerenje i suradnja je ključ uspješnosti procesa rehabilitacije.
Svi su modaliteti konzervativnog liječenja (edukacija, fizikalna terapija, medikamentno liječenje) usmjereni na smirivanje aktivnosti bolesti, sprječavanje strukturnih oštećenja i očuvanje ili poboljšanje funkcionalnog statusa lokomotornog sustava što je i jedan od temelja rehabilitacije reumatskih bolesnika.
Ana Abrahamsberg
