Razgovarali smo s autoritetom za rak, prof. Markom Lawlerom koji kaže kako nam je nacija sve starija i bit će sve više pacijenata, a ne možemo ostaviti isti zdravstveni sustav s većim brojem pacijenata.
Svojim je angažmanom promijenio zdravstvenu politiku Sjeverne Irske, mediji na Otoku nazivaju ga autoritetom za rak, njegove su ideje rezultirale smanjenjem smrtnosti od te bolesti, a svojedobno ga je kao stručnjaka pozvala u pomoć i hrvatska Vlada. I danas je aktivan, kako u istraživanjima i edukaciji tako i u praksi, a zbog rezultata i takvog životopisa javnost u Ujedinjenom Kraljevstvu prepoznaje ga kao javni autoritet, tako da prof. Mark Lawler uz medicinske i zdravstvene prilike komentira i opća pitanja poput Brexita.
Tako će i nama reći da se boji posljedica izlaska Velike Britanije iz Europske unije u svakom kontekstu naglašavajući da je tim potezom ugrožena međunarodna suradnja i multinacionalna istraživanja, pa tako i ona o raku te njegovu liječenju.
Hrvatska se nije pomakla
Hrvatske prilike dobro poznaje; spomenuti poziv da pomogne donijeti nacionalni plan za rak dobio je, opisuje, prije desetak godina. No, otad se, nažalost, nismo puno pomaknuli.
Sada se morate pomaknuti jer vam inače slijedi epidemija raka. Nacija je sve starija i bit će sve više pacijenata, a ne možete ostaviti isti zdravstveni sustav s većim brojem pacijenata. Trebate ministra koji mora surađivati s ministrom financija jer ljudi zaboravljaju da zdravlje može pokrenuti ekonomiju. Da, klinički dio je važan, ali on može biti i ekonomski pokretač jer su ljudi manje na bolovanju, zdraviji su i učinkovitiji, govori prof. Lawler koji je gostovao kao predavač na varšavskom okupljanju na temu epidemiologije i smrtnosti od raka u zemljama središnje i istočne Europe koji je organizirala kompanija Pfizer.
Otkad je bio u Hrvatskoj prošlo je, dakle, desetljeće, a upravo je jedna od tema na ovom događanju bila činjenica da u nas sada počinje izrada nacionalnog plana borbe protiv raka.
U takav plan, ističe, moraju biti uključeni pacijenti, i to ne jedna ili dvije osobe, koje su okružene s 15 stručnjaka, naglašava. Nadalje, dobar nacionalni plan za rak mora, objašnjava Lawler, uključivati istraživanje raka.
Dobar nacionalni plan za kontrolu raka mora uključivati njegovo istraživanje i uvijek nam ponajprije trebaju točni podaci kako bismo mogli napraviti zdravstvenu politiku. Kako kaže, mora se promijeniti činjenica da se u nekim zemljama Europe umire od raka dojke nekoliko puta više nego u bogatijim i razvijenijim dijelovima.
Izostanak prevencije raka
“To nije prihvatljivo i mi to kao građani Europe moramo promijeniti. Zašto je tako? Zbog izostanka primarne i sekundarne prevencije raka, izostanka rane dijagnoze i ograničenog pristupa terapiji. Ako uzmemo za primjer rak mjehura i rano ga dijagnosticiramo, devet od 10 oboljelih bit će živi i za pet godina. Ali ako zakasnimo, devet od 10 njih bit će mrtvi u pet godina. Dakle, moramo surađivati i promijeniti situaciju. Financijske granice postoje, ali nije samo izostanak novca problem nego i njegova raspodjela”, ističe prof. Lawler i dodaje:
Poznajem ovaj dio Europe i puno mladih ljudi, znanstvenika i liječnika koji će sve to promijeniti – kaže prof. Lawler opisujući i iskustvo iz svoje zemlje u kojoj je 90-ih većina kirurga koji su operirali rak dojke imala manje od deset operacija godišnje.
Dakle, bez prakse, iskustva i samopouzdanja, reći će. Donošenjem plana, konkretnih koraka i akcija, Sjeverna Irska danas ima najveću stopu preživljenja od raka (82 posto) na Otoku. Važna je kvaliteta tog života i život s rakom, a ne više samo borba protiv te bolesti za koju se iznalazi sve učinkovitija terapija. Pri tomu novac nije najvažniji, naglašava taj liječnik i profesor sa sveučilišta Queens iz Belfasta:
“Morate imati i hrabre političare, velika je stvar donijeti plan, ali on mora biti i implementiran. Mi možemo dati sve, no ako politika ne donese odluke situacija se neće promijeniti. Ministar zdravstva Sjeverne Irske 1994. godine pokazao je hrabrost kad je prvi uveo zabranu pušenja u javnim prostorima”, govori nam i nastavlja:
Nisu ga podržavali ni u vlastitoj stranci, ali nije odustao i bio je to najveći javnozdravstveni uspjeh u Europi. I ja se jako ponosim zbog toga našom malom zemljom, ispričao je prof. Lawler koji uz pušenje kao glavne javnozdravstvene probleme generalno, ali i kao rizične faktore za rak, navodi debljinu, izostanak fizičke aktivnosti te alkohol.
Ali ne možete od ljudi preko noći očekivati da promijene život i navike, nego postupno, smanjiti treba pušenje, polako mijenjati prehranu, pregovarati s prehrambenom industrijom…
Kako se liječnici štite od raka – evo 8 odgovora
Razgovarala: Ivana Rimac Lesički
Foto: Shutterstock
