Svaki će liječnik onkolog naglasiti kako je ranootkriven rak često i izlječiv rak pa čak kada su i oni najzloćudniji tumori posrijedi.
U idealnim uvjetima smrtnost bi se mogla smanjiti i za 90 %. Ako znamo da bi se čak 40% karcinoma moglo prevenirati usvajanjem zdravih životnih navika, a ostatak rano otkriti, onda ova brojka od 90% i nije tako nedostižna.
Faktori rizika
Faktori rizika za razvoj raka su brojni, a specijalistica onkologije i radioterapije, dr. med Ilona Sušac navodi najpoznatije: „U duhanskom dimu postoji više od 4000 štetnih sastojaka od kojih mnogi mogu potaknuti malignu promjenu. Najugroženiji su svakako respiratorni organi, ali svi organi u tijelu pogođeni su djelovanjem štetnih kemikalija iz duhanskog dima. I rak vrata maternice kod žena usko se povezuje s pušenjem. Umjetne boje i aditivi u hrani, boje koje se koriste u tekstilnoj industriji snažno utječu na nastanak raka u mokraćnom sustavu, počevši od bubrega do mjehura i mokraćnih cijevi. Osobito su opasne anilinske boje tamnih nijansi. Možete zamisliti kako je radnicima u trgovinama u velikim trgovačkim centrima gdje se prodaje na tone takve odjeće i obuće.“ Tu je i problem globalizacije, pretjerane industrijalizacije, urbanizacije, ubrzanog ritma življenja, ali i socijalni te ekonomski problemi koji čine čovjeka, s jedne strane, pretjerano izloženim svekolikim štetnim čimbenicima na koje ne može utjecati sam, a s druge strane oslabljuje njegov imunosni sustav koji je ključan čimbenik u obrani organizma od svih bolesti, pa tako i onkoloških.
COVID je dodatno otežao situaciju
Prema procjenama stručnjaka prije godinu dana je u Hrvatskoj postojalo ukupno 170.000 onkoloških bolesnika, a situacija je posebno teška u doba COVID-19 koji je unio dodatnu zabrinutost o kontinuitetu onkološke skrbi i uzrokovao slabiji odaziv na rano otkrivanje raka. Prema podacima koje je objavila European Cancer Organisation (Europska organizacija za borbu protiv raka), gotovo milijun slučajeva raka u Europi nije dijagnosticirano zbog virusa Covid-19. Prikupljeni podaci ukazuju na ozbiljnost situacije pa se i procjenjuje i da u Europi nije odrađeno 100 milijuna pregleda za rano otkrivanje raka tijekom pandemije, što je dovelo do dijagnoza u kasnijim stadijima bolesti i smanjenja sveukupnog broja preživjelih, a isto tako jedna do dvije osobe s mogućim simptomima raka nije žurno poslana na dijagnostički pregled te da svaki peti pacijent oboljeli od raka u Europi još uvijek ne prima potrebnu kiruršku terapiju ili kemoterapiju.
U Hrvatskoj imamo ozbiljan problem s rakom debelog crijeva, a liječnik upozorio o čemu je riječ
I bez ovog teksta smo do danas morali naučiti da smo sami uvelike odgovorni za zaštitu zdravlja i prevenciju razvoja zloćudnih bolesti, ali ako i dalje odmahujete rukom kada vam netko kaže da biste u život trebali uvesti nove, zdrave navike i njih se pridržavati, vjerujemo da će vas priče onkologa koji najbolje znaju kako čuvati zdravlje ipak potaknuti na promjene.
“Nemojte zanemarivati i ignorirati zdravstvene tegobe”
Dr.sc. Jure Murgić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologije. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice u nastavku otkriva najbolje mjere prevencije koje i sam prati.
“Savjeti koje ću podijeliti s vama nisu čarobni štapić ni garancija da se nećete razboljeti od raka ili drugih ozbiljnih bolesti, ali u pravilu pomažu u očuvanju zdravlja. Volim raditi i tražiti nove izazove u poslu i postavljati visoke kriterije. Komunicirati s ljudima i družiti se. Nastojim redovito održavati fizičku aktivnost (konkretno trčim 30 minuta 1-2 puta tjedno), na poslu se nastojim što manje uzrujavati, kad se izgubim u vrevi stresa, zadataka i poslova nastojim naći smisao i vidjeti konkretan cilj što trebam sada raditi i obaviti. Nastojim biti umjeren u svemu, spavam 7-8 sati, ali ustajem rano, prije 6 sati ujutro. Jedem uravnoteženu i raznoliku prehranu koja uključuje puno juhe, radije bijelo nego crveno meso, ribu, dosta povrća, npr. blitva, salate, grahorice, a nastojim jesti što manje kupovnog kruha i kolača. Volim jela od pirovog brašna (npr. palačinke, kruh). Obavezno doručkujem, večeru ponekad preskočim. Volim jogurte. Shvatio sam da je bolje jesti manje, a u više dnevnih obroka. U pravilu ne jedem poslije 21 sat. Nastojim piti što više tekućine (pijem uglavnom čaj), dok gazirana pića ne koristim. Ponekad popijem čašu crnog vina uz ručak. Pazim na tjelesnu težinu, a držim i do tjelesne higijene. Uživam u obiteljskim aktivnostima, često razgovaram sa suprugom i djecom. Često idemo u prirodu. Ne pušim i ne boravim u zadimljenom prostoru. Molim se. Redovito čitam stručnu i popularnu literaturu, razmišljam o aktualnim događanjima. Pogledam dobar film. Uz sve navedeno, smatram da je potrebno u životu primiti sva cjepiva preporučena od relevantnih stručnih tijela. Držim da je važno odazvati se na preventivne preglede koje pomažu u ranom otkrivanju raka (kod nas nacionalni programi probira na rak dojke, rak grlića maternice te rak debelog crijeva). Uputno je jednom godišnje napraviti kontrolu osnovnih laboratorijskih nalaza kod svog liječnika obiteljske medicine. Nemojte zanemarivati i ignorirati zdravstvene tegobe ako i kad se pojave. One mogu biti simptom ozbiljne bolesti te vam pravovremeni posjet liječniku može spasiti život.
“Preporučujem izbjegavati jasno štetne namirnice”
Dr.sc. Davor Kust, dr.med. spec. onkologije, osnivač Poliklinike Anova nudi svoje savjete kako se zaštiti od raka.
“Raznovrsna i nutritivno kvalitetna prehrana svakako je jedan od temelja zdravog života, te je poznato kako ona može imati značajan utjecaj na prevenciju čitavog niza bolesti današnjice, osobito dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Kada govorimo o malignim bolestima, brojna su istraživanja proučavala utjecaj različitih oblika prehrane na prevenciju ili liječenje raka. Međutim, i dalje nemamo u potpunosti jasna saznanja što bi točno zdrava prehrana značila u prevenciji raka i koje bi točno namirnice uključivala. Naime, teško je objektivno proučavati učinke prehrane na rak jer ishrana svake osobe uključuje hranu koja može zaštititi od raka i hranu koja može povećati rizik od raka. Također, u istraživanjima je teško precizno pratiti što osobe jedu tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Navedeno može objasniti zašto studije imaju različite rezultate o utjecaju prehrane na rizik od raka. Primjerice, neka istraživanja su pokazala da prehrana bogata mastima, životinjskim proteinima, kalorijama i crvenim mesom povećava rizik od raka debelog crijeva, ali druge studije to nisu pokazale. Ipak, neka saznanja imamo. Pokazano je kako je pretilost kao takva značajan rizični faktor za razvoj više vrsta raka, poput raka tijela maternice (endometrija) i dojke. Za sebe mogu reći da pokušavam jesti raznovrsno i naravno, koliko je moguće koristiti provjerene namirnice. Moja sreća je da volim sve vrste povrća te ga u pravilu jedem svakodnevno ili kao prilog ili međuobrok. Pritom izbjegavam ukiseljeno povrće, koje se smatra štetnim. Povrće je inače odličan izbor i za osobe koje žele smršaviti, jer ima visoku nutritivnu, a relativno nisku kalorijsku vrijednost. Ljudi koji su na dijetama znaju reći da su kada jedu manje mesa i ugljikohidrata stalno gladni, no često je razlog u tome da jednostavno trebaju količinski jesti više. Pola tanjura mesa i pola tanjura povrća kalorijski nije jednako, te je potrebno pojesti veću količinu hrane kako bi se postigla sitost. Konzumiram i dosta mlijeka i mliječnih proizvoda koji obiluju kalcijem i proteinima, s tim da se trudim koristiti namirnice s nižim udjelom ugljikohidrata. Nisam veliki ljubitelj mesa pa ga jedem umjereno. Nažalost, svjesni smo da je današnja hrana u velikoj mjeri zagađena štetnim tvarima, kao što su pesticidi, teški metali, aditivi i razne kemijske tvari kojima se omogućava brza i masovna proizvodnja. Zbog toga je ponekad upitna i nutritivna vrijednost namirnica koje se tradicionalno smatraju zdravima. Primjerice, jedna cvjetača koja raste kraj autoceste, bez obzira na način uzgoja bez dodataka nekih štetnih tvari opet ima upitan učinak na naš organizam, a pitanje je koliko zaista znamo i možemo znati o porijeklu svake namirnice. Zatim, određene vrste ribe nije poželjno konzumirati prečesto zbog visokog udjela teških metala i plastike. Primjeri su brojni. Smatram da u svemu ipak treba pokušati postići neku ravnotežu- jesti raznovrsno jer tako sprečavamo gomilanje određene štetne supstance koja možda postoji u namirnici koju često konzumiramo. Naravno, preporučujem izbjegavati jasno štetne namirnice kao što su alkohol, one s visokim udjelom šećera i štetnih masnoća, te nikako ne zaboraviti i na tjelesnu aktivnost!”
Foto: Shutterstock
