Aritmija, odnosno poremećaj srčanog ritma, može biti zabrinjavajuća dijagnoza, no važno je znati da uz pravilno upravljanje i promjene životnog stila možete voditi ispunjen i aktivan život. Ključ je u razumijevanju vlastitog stanja, suradnji s liječnikom i usvajanju zdravih navika.
Aritmija je abnormalan srčani ritam koji se javlja kada električni signali koji koordiniraju otkucaje srca ne funkcioniraju ispravno. To može značiti da srce kuca prebrzo (tahikardija), presporo (bradikardija) ili nepravilno. Iako su neke vrste bezopasne, druge mogu biti opasne te povećati rizik od zatajenja srca ili moždanog udara. Zbog toga je ključno ne ignorirati simptome kao što su lupanje srca, vrtoglavica, kratkoća daha ili bol u prsima, već potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Preciznu dijagnozu postavlja isključivo liječnik, najčešće kardiolog, nakon niza pretraga. To uključuje elektrokardiogram (EKG), ambulatorne monitore poput Holtera koji prate ritam dulje vrijeme i test opterećenja. Nakon utvrđivanja vrste aritmije, liječnik će odrediti plan liječenja koji može uključivati lijekove, specifične terapije poput kateterske ablacije ili ugradnju medicinskih uređaja kao što su pacemaker.
Život s aritmijom zahtijeva i prilagodbe kod kuće radi sigurnosti. Naučite kako sami provjeriti puls kako biste pratili promjene
Uz medicinski tretman, promjene životnog stila igraju presudnu ulogu. Prehrana bi se trebala temeljiti na namirnicama zdravim za srce, poput voća i povrća, uz ograničavanje unosa soli i prerađene hrane. Izuzetno je važno izbjegavati poznate okidače poput kofeina i alkohola te potpuno prestati pušiti. Kontrola stresa kroz tehnike opuštanja kao što su meditacija ili joga također može značajno smanjiti učestalost epizoda, kao i održavanje zdrave tjelesne težine.
Život s aritmijom zahtijeva i prilagodbe kod kuće radi sigurnosti. Naučite kako sami provjeriti puls kako biste pratili promjene. Ako osjetite vrtoglavicu, slabost ili lupanje srca, odmah legnite i odmorite se; nikako nemojte voziti. Važno je informirati članove obitelji o vašem stanju, a razmislite i o nošenju medicinske narukvice s informacijama o dijagnozi, što može biti od presudne važnosti.
Tjelovježba: Što je sigurno?
Jedna od čestih zabluda je da osobe s aritmijom moraju izbjegavati fizičku aktivnost. Upravo suprotno, redovita i umjerena tjelovježba jača srčani mišić i poboljšava kardiovaskularno zdravlje, pomažući u kontroli težine i tlaka. Ključno je prije početka posavjetovati se s kardiologom koji će dati preporuke o vrsti i intenzitetu sigurnih aktivnosti.
Preporučuju se aktivnosti niskog do umjerenog intenziteta poput brzog hodanja, plivanja ili laganog bicikliranja. Vježbe poput joge i tai chija također su izvrstan izbor. Potrebno je izbjegavati sportove visokog intenziteta i dizanje teških utega. Osobe s ugrađenim pacemakerom trebale bi izbjegavati kontaktne sportove. Uvijek slušajte svoje tijelo i prilagodite intenzitet.
Prepoznavanje okidača i simptoma upozorenja
Da biste uspješno upravljali aritmijom, važno je prepoznati vlastite okidače. Vodite dnevnik kako biste uočili obrasce. Uobičajeni okidači uključuju kofein, alkohol, dehidraciju, nedostatak sna i stres. Kada prepoznate što kod vas izaziva nepravilan rad srca, možete svjesno izbjegavati te situacije.
Morate biti svjesni simptoma koji zahtijevaju oprez. Ako osjetite jaku vrtoglavicu, kratkoću daha koja nije u skladu s naporom ili bol u prsima, odmah prekinite aktivnost. Ako se simptomi ne povuku, potražite liječničku pomoć. U slučaju sumnje na srčani ili moždani udar, odmah nazovite hitnu pomoć.
( Ordinacija.hr )
