Mnogi se često susreću s tegobama na koje ne obraćamo dovoljno pozornosti, poput grčeva u trbuhu i probavnih smetnji, čestih glavobolja, osipa i osjećaja teškog umora.
No važno je znati da ti simptomi ne moraju biti bezazleni i da često uzrok može biti u hrani koju jedemo, odnosno intoleranciji na hranu.
Intolerancija na hranu događa se kada tijelo prepoznaje određenu hranu koju jedemo kao “štetnu”, iako je možda riječ o sasvim zdravoj namirnici poput jabuke ili orašastih plodova. Simptomi se očituju kao spomenute glavobolje, umor, probavne smetnje, upale sinusa, razvoj astme, pretilost te razne kronične bolesti, a kako si pomoći i riješiti se problema, upitali smo mr.sc. Silvanu Mišković, dr.med. iz Poliklinike Analiza gdje se test intolerancije na hranu radi prema medicinskoj metodi.
Kada sami možemo posumnjati da nas muči intolerancija na određene namirnice?
Prvi simptomi intolerancije na hranu najčešće se povezuju sa subjektivnim simptomima gubitka energije, bezvoljnosti, manjka motivacije, kroničnog umora. Na njih se nadovezuju uočljivi klinički simptomi poput probavnih smetnji vezanih za mučninu, nadutost i promjene u pražnjenju crijeva, zatim kožni simptomi poput kroničnog dermatitisa koji nema alergijsku osnovu, pojave akni. Tu su i respiratorni simptomi u obliku suhog nadražajnog kašlja, čestih rinitisa, sinusitisa, a nije zanemariva ni skupina neuroloških simptoma – učestale glavobolje, migrene, omaglice ili vrtoglavice. U novije vrijeme otkrivena je i povezanost intolerancije na hranu s pojavom autoimunih bolesti (Hashimotov tireoiditis, multipla skleroza, Chronova bolest, ulcerozni kolitis, reumatoidni artritis…) te autizma i ADHD-a kod djece.
Zašto uopće dolazi do intolerancije na hranu?
Svi ljudi imaju određenu propusnost crijeva jer ta fiziološka i imunosna barijera nije nepropusna, stoga se uzroci intolerancije mogu promatrati u međudjelovanju brojnih uzročnih čimbenika od genetske predispozicije do infekcija probavnog trakta, disbalansa mikrobioma, učestale konzumacije procesirane hrane bogate aditivima i konzervansima, kronične izloženosti stresu, učestale upotrebe lijekova.
Trebate li izbjegavati ugljikohidrate? Postoje određene bolesti i stanja kada ih treba ograničiti
Što moramo znati prije postupka dijagnosticiranja intolerancije?
Dijagnoza intolerancije na hranu provodi se vađenjem krvi pri čemu se određuje razina specifičnih IgG antitijela na proteine iz hrane. Kod djece postoji mogućnost kapilarnog uzorkovanja (iz prsta) kako bi se djetetu olakšao cijeli postupak. Prije samog vađenja krvi svatko tko je zainteresiran može zatražiti besplatne konzultacije s liječnikom i/ili nutricionistom kako bi mu detaljnije pojasnili zdravstvene razloge izrade testa te kako bi lakše odabrao između četiri ponuđena panela koji se međusobno razlikuju po broju namirnica. Pri izradi nalaza koristimo reagense certificirane u EU. Rezultati testiranja gotovi su unutar sedam dana uz pisanu interpretaciju nalaza koju daje liječnik te usmenu interpretaciju nutricionista.
Postoje li neke namirnice za koje se ne provodi test intolerancije?
Svaka namirnica koja ima proteinsku osnovu može biti uključena u test intolerancije na hranu. Trenutačno neke namirnice poput sjemenki chije, kurkume i aronije nisu uključene u testiranje, ali planiramo proširiti paletu ponuđenih namirnica.
Koja je razlika između alergija i intolerancije, koji su glavni simptomi alergija, a koji intolerancije?
Čestu zbunjenost među pacijentima stvara razlika između pojmova alergija i intolerancija, jer smo u svakodnevnom govoru više naučili upotrebljavati izraz alergija. Alergija na hranu definirana je razvojem IgE antitijela na određeni alergen, a karakterizira je brza, burna reakcija koja se razvija unutar 30-ak minuta od kontakta s određenim alergenom, pri čemu nažalost takva reakcija može i vitalno ugroziti pacijenta. Dodatna karakteristika alergije je mogućnost uzročnog povezivanja hrane i simptoma, pa će i sam pacijent reći da je primjerice u dva navrata konzumirao orah, a svaki put nakon konzumacije u roku 10-ak minuta dobio je osip po tijelu. Kod intolerancije na hranu dominira razvoj specifičnih IgG antitijela na proteine iz hrane. Karakterizira je odgođena pojava simptoma, pri čemu osoba teže uočava poveznicu s hranom. Za razliku od alergijskih reakcija, intolerancija na hranu ne ugrožava pacijenta vitalno.
Što se u vašoj praksi pokazalo najčešćim uzrokom netolerancije?
Česte intolerancije među populacijom u Hrvatskoj su one na grašak, kukuruz, ječam, krumpir, jaje, bjelanjak, kravlje mlijeko, pšenicu, pivski kvasac...
Što se događa nakon što netko otkrije na koju je namirnicu intolerantan?
“Liječenje” intolerancije na hranu provodi se izbjegavanjem namirnica na koje su pacijenti intolerantni, barem 3 do 6 mjeseci. Za početak se preporučuje izbjegavanje namirnica koje pokazuju najviši stupanj intolerancije (najveća koncentracija IgG antitijela). U slučaju većeg broja zabranjenih namirnica savjet je da se za početak u potpunosti izbjegava 4 ili 5 namirnica s najvećom koncentracijom antitijela, dok je konzumaciju namirnica s umjerenom intolerancijom potrebno smanjiti.
Liječenje intolerancije na hranu rješava vas brojnih tegoba kod ozbiljnih poremećaja u tijelu
Čak kod 73,4% pacijenata promjena načina prehrane pozitivno utječe na kronično stanje njihova organizma.
MIGRENE
Rezultati istraživanja pokazali su da promjena prehrane utječe na smanjenje glavobolja kod 30% osoba već nakon mjesec dana, a kod 40% osjeća se poboljšanje nakon 2 mjeseca.
SINDROM “PROBUŠENOG” CRIJEVA
Promjena prehrane povećava funkciju membrane i onemogućava prolazak bakterija, virusa, neprobavljivih dijelova hrane i ostalih toksina u krvotok.
INFEKCIJA KANDIDOM (KANDIDIJAZA)
Uzimanje hrane na koju smo tolerantni povećava broj zdravih bakterija u crijevima što znatno utječe na zdravlje imunosnog sustava.
IRITABILNO CRIJEVO
Istraživanja su pokazala da osobe koje se pridržavaju režima prehrane izrađene na temelju testa intolerancije osjećaju znatnije poboljšanje, odnosno gubitak simptoma iritabilnog crijeva u 12 tjedana, dok su simptomi depresije i anksioznosti koji često prate ovaj sindrom umanjeni u odnosu na skupinu s «lažnom prehranom».
Koji su najčešći uzroci intolerancije na hranu?
Prirodni i umjetni sastojci hrane konzumirani u dovoljnim količinama podjednako mogu uzrokovati štetne reakcije kod osjetljivih ljudi, dok stupanj reakcije varira od osobe do osobe. Intoleranciju na hranu možete dobiti bez obzira na to je li neki od vaših predaka patio od nje, a simptomi se mogu javiti kod bilo koje dobne skupine, postupno ili brzo – pravila nema. Zanimljiv podatak je i taj da se intolerancija češće javlja kod žena, kao i činjenica da smo s opasnosti razvoja osjetljivosti na hranu suočeni još u maternici. Ipak, okidač može biti virusna infekcija, bolest ili utjecaj zagađenog okoliša, način prehrane i životnih navika, kao i kombinacija genetske raznolikosti. Količina i koja kombinacija namirnica koje čine donju granicu za pojavu simptoma također varira. Patološki slijed lako može pokrenuti litra mlijeka, ali i naizgled bezopasni kapučino. Upravo zbog specifičnih okidača, za svakog pojedinca je i interpretacija testa intolerancije na hranu individualna.
Malo jedete, a imate puno kila… Zbog kojih sve bolesti ne možete smršaviti i što učiniti?
Foto: Shutterstock
