Ključ “uspjeha” je bila kombinacija triju faktora: psihološke terapije, razgovora s pilotom, ali i moje discipliniranosti pri pohađanju terapije i izvršavanja svih “domaćih zadaća” koje ona podrazumijeva.
Iako je iracionalan, strah od letenja je izuzetno stvaran za pogođenu osobu. Statistika kaže kako se na svakih 2,38 milijuna letova sruši jedan avion, što ovo prijevozno sredstvo čini najsigurnijim. No, statistika i bilo koji drugi, naizgled racionalni argument, posve je beskoristan za nekoga čiji je strah – iracionalan.
Tako aviofobima neće mnogo značiti tvrdnja da se strah od letenja može pobijediti! To pokazuje priča 39-godišnjeg Zagrepčanina (podaci poznati redakciji) koji je s nama podijelio svoje iskustvo s aviofobijom i način na koji je se riješio.
Tijekom 2014. bilo je 19 zrakoplovnih nesreća i u njima je poginula 671 osoba.
“Moj strah od letenja se javio prije otprilike desetak godina, nakon što sam dva puta za redom tijekom leta imao neugodna iskustva. Jednom se avion na letu Split – Zagreb nije uspio spustiti iz prve, a drugi put, nekoliko dana nakon toga, na čarter-letu Zagreb – Cannes dogodile su se izuzetno jake turbulencije kakve na stotinama letova prije nisam doživio. Poslije ta dva leta moj strah od letenja postao je golem!”, ispričao nam je urednik poznatog tehnološkog časopisa iz Zagreba. Zbog potreba posla često je putovao, a avion se pokazao najkorisnijim prijevoznim sredstvom, s obzirom na velike udaljenosti.
“Kako bi se približavalo vrijeme leta, opsjedao me iracionalni strah od letanja i osjećao sam se užasno. Kao da idem na električnu stolicu, kao da mi je smrt nešto što me čeka ‘za ozbiljno'”. Svako je moje sljedeće putovanje avionom bilo prava noćna mora, prepuna panike, neizvjesnosti, nesanice, znojenja i svih ostalih fizičkih i psihičkih simptoma koje bi osjećao bilo tko kada bi znao da će uskoro umrijeti, sa stopostotnom sigurnošću. Kljukao sam se alkoholom i tabletama za smirenje i drastično sam manje letio u tom periodu”.
Njegova velika prekretnica nije bila laka, ali je u potpunosti bila uspješna. Nakon obraćanja profesionalcima i uz puno truda, uspio se riješiti svog straha od letenja.
karta letova našeg sugovornika u posljednje dvije godine
“Bitno je odmah reći da je strah od letenja nešto od čega se može osloboditi. Javio sam se psihijatru, dr. Veljku Đorđeviću, koji me preusmjerio na svoju kolegicu, psihologinju Latinku Basaru. Psihologinja je primijenila jedinu logičnu metodu rješavanja mog problema – suočavanje s njim i kognitivno racionaliziranje tog straha. Kognitivno-bihevioralna terapija podrazumijevala je razgovore s psihologinjom (otprilike jednom tjedno), vježbe relaksacije, pisane ‘domaće zadaće’ te u kasnijim fazama razgovore s pilotom Croatia Airlinesa. S njim sam se u nekoliko navrata nalazio na kavi na aerodromu i rešetao ga pitanjima o načinu održavanja zrakoplova, sigurnosnim procedurama, obrazovanju pilota i svim ostalim pitanjima koja more svakog istinskog aviofobičara”, otkrio nam je 39-godišnji Zagrepčanin. Upravo su takvi razgovori bili ključni za uspostavljanje povjerenja u avioindustriju. Nadodao je kako je ključ uspjeha bila kombinacija triju faktora: psihološke terapije, razgovora s pilotom, ali i njegove discipliniranosti pri pohađanju terapije i izvršavanja svih “domaćih zadaća” koje ona podrazumijeva.
“Nakon što sam se oslobodio tog straha, koji me držao otprilike dvije-tri godine, danas letim izuzetno često. Idem na desetak putovanja avionom godišnje, a katkada ta putovanja podrazumijevaju i minimalno četiri leta avionom. Ukupno se dakle radi o pedesetak polijetanja i slijetanja avionom godišnje”, ponosno je zaključio naš sugovornik. Samo je u posljednje dvije godine preletio 97.000 km i u zraku proveo
više od šest dana, a Zemlju je potpuno opkružio preko 2,4 puta.
Karmen Pužar
Foto: ilustracija Shutterstock
