Već ste mnogo puta čuli da vježbanje, bilo da se radi o jednokratnom i kratkotrajnom ili redovitom, ima pozitivan utjecaj na naše raspoloženje.
U periodu godišnjih odmora otvara nam se prilika da isprobamo drugačije oblike „vježbanja“ odnosno fizičke aktivnosti poput planinarenja, raftinga, jedrenja, ronjenja, kajaka ili penjanja na stijene.
Prilikom odabira aktivnosti mnogi isprobavaju i malo ektremnije, avanturističke aktivnosti koje se nude diljem lijepe naše. Brojna istraživanja su pokazala da upuštanje u takve aktivnosti proizlazi iz različite motivacije i potreba pojedinca. Dok se određeni pojedinci upuštaju zbog znatiželje, postizanja uspjeha, samoostvarenja, potrebe za izazovima, pomicanja vlastitih granica ili sl., drugi se upuštaju zbog utjecaja društva i okoline, zabave i učenja nečega novoga.
Osobine ličnosti te izražena potreba za pobuđenosti utječu na vjerojatnost eksperimentiranja i traženja novih, uzbudljivih izazova. Osobe koje su otvorene prema novim iskustvima sklonije su ekperimentiranju te će se češće upuštati u nove i drugačije aktivnosti. Također, ekstrovertirane osobe traže uzbuđenje i entuzijazam u društvenom okruženju, a s obizrom da su avanturistički sportovi pretežito „timski“ sportovi, idealna su aktivnost za njih.
Koje su psihološke prednosti do kojih dolazi upuštanjem – eksperimentiranjem ili možda i bavljenjem navedenim aktivnostima?
Kao prvo, situacije novih izazova pobuđuju moždanu aktivnost, potiču otpuštanje adrenalina i endorfina, što pozitivno utječe na opće rasploženje osobe. Prava avantura nastaje onda kada se osoba upušta u dovoljno izazovne aktivnosti koje su na razini ili malo iznad razine njezinih vještina. Točka vrhunskog doživljaja nastaje kada se susreću razina izazova i vještina u kojoj sudionik ima situaciju pod kontrolom, može parirati izazovu te čak izvoditi blage varijacije dok se izazov drastično ne poveća. Uspješno savladavanje izazova otpušta endorfine i potiče osjećaj zadovoljstva. Također, ukoliko se radi o nešto izazovnijoj aktivnosti koja je uspješno savladana, to može potaknuti osjećaje ponosa, povećati samopouzdanje i osjećaj vlastite efikasnosti.
Zašto su neka djeca neuspješna u sportskim aktivnostima? I što roditelji mogu učiniti?
Važno je naglasiti da je bijeg u planine ili „morske krajeve“ te sami boravak u prirodi odmak od svakodnevnice, stresa i problema s kojima smo suočeni. Zbog digitalizacije je praktički nemoguće odvojiti „glavu“ od problema jer smo stalno dostupni, međutim kada planinarite ili vozite kajak, tada ste opravdano isključeni. U prijevodu, vaš mozak i misli su aktivno usmjereni na drugu aktivnost, a pretpostavljam da je mobitel na sigurnome, isključen i duboko u džepu. Dopustite si bijeg i novu avanturu jer pruža mnoge psihološke, ali i fizičke blagodati.
Često je slučaj da se pojedinci upuštaju u određene aktivnosti kako bi prevladali vlastite strahove – penjanje na stijene ili planinarenje kako bi prevladali strah od visine, kajak ili veslanje protiv straha od vode, ronjenje protiv straha od dubine ili morskih životinja. U kognitivno bihevioralnoj terapiji takav oblik suočavanja sa strahovima zove se izlaganje – postepeno suočavanje s izvorom straha te se pokazao vrlo učinkovitim u prevladavanju iracionalnih strahova. Ova metoda može biti odličan način da pojedinci probiju vlastite granice suočavajuči se s vlastitim strahovima koji ih sprječavaju da žive ispunjeniji život, međutim treba biti oprezan. Ukoliko je motiv prevladavanje straha, važno je dobro isplanirati aktivnost, poželjno uz osobu koja je stručna za tu aktivnost te se savjetovati sa psihologom ili drugim stručnjakom ukoliko se radi o izraženijim strahovima, jer ukoliko nešto pođe po zlu osjećaj straha će se pojačati te će ta aktivnosti imati potpuni kontraefekt.
Neizostavan dio većine avanturističkih aktivnosti je društvo
Rad u timu, međusobno pomaganje da se prevladaju prepreke i bodrenje drugih potiče pozitivne emocije i može pozitivno utjecati na razvoj međusobnih odnosa. Avnaturističke aktivnosti su idealna prilika za upoznavanje i stvaranje novih prijateljstava.
Želite vježbati, ali nikako da se pokrenete? Psihologinja savjetuje kako se motivirati
Potrebno je naglasti da je prilikom odabira avanturističkih aktivnosti potrebno voditi brigu o općem zdravstvenom stanju osobe. Ukoliko osoba ima zdravstvenih teškoća, potrebno je savjetovati se s liječnikom (što je preporučljivo za većinu fizičkih aktivnosti). Potrebno je voditi brigu i o fizičkom stanju te ukoliko planirate aktivnosti dužeg trajanja i većeg napora, savjetovati se s trenerom ili stručnjakom koji vodi aktivnost. Tada će biti potrebno odraditi fizičke pripreme na otvorenome ili pod vodstvom licenciranog trenera.
Također, nije preporučljivo upuštati se u aktivnosti poput penjanja na stijene ili ronjenja, u kojima su potrebne dodatne vještine i određeno iskustvo, kako ne bi došlo do ozbiljnih fizičkih posljedica. Pružatelj usluge prije svega treba raspolagati širokim iskustvom i znanjem pojedine aktivnosti radi sprečavanja nesreća. Sigurnost je najveći prioritet i toj se sferi mora pristupati profesionalno i savjesno. Postoji veliki izbor avanturističkih aktivnosti za koje nije potrebna velika vještina poput raftinga, planinarenja, zipline-a i dr., tako da že se za svakoga nači ponešto zanimljivo, izazovno i prikladno fizičkoj spremi te zdravstvenom stanju…
Autor: mag. psihologije Tanja Dumbović, diplomirani fitness instruktor
Foto: Shutterstock
