Godina koja je na izmaku izvela nas je iz razdoblja “novog normalnog”, međutim, očekivano, neki trendovi koje su nametnule tri pandemijske godine još su uvijek aktualni.
Kad je riječ o prehrani, to je još uvijek velik interes za hranu iz dostave, ali i veća svijest o važnosti prehrane u očuvanju snažnog imunosnog sustava. Divljanje cijena hrane vjerojatno je osvijestilo mnoge o tome kakvu hranu i u kojim količinama kupuju, a možda upravo ova nevolja odvrati neke potrošače od kupnje industrijski procesiranih proizvoda. U istome svjetlu sve je veći interes za “zero waste” pokret pa moderni chefovi
i restorani temelje svoje adute upravo na maksimalnom iskorištavanju namirnica i izbjegavanju bacanja i nepotrebnog stvaranja otpada od hrane.
HRANA IZ DOSTAVE
Već smo pomalo i zaboravili život u lockdownu i neprestano kuhanje kod kuće. Usluge dostave hrane doživjele su neslućeni uzlet, posebice tijekom 2020. i 2021. godine, a trend se nastavio. Dostava hrane iz restorana, slastičarnica, pekarnica i trgovina postala je sastavni dio svakodnevice, a tako će zasigurno biti i iduće godine. Osim dostave gotovih obroka, zaživjela je i dostava domaćih poljoprivrednih proizvoda u naše domove. Ne samo to, afirmirala se i inovativna ideja “najma” poljoprivrednog zemljišta kojim se pretplaćujete na voće i povrće s vašeg komadića zemlje, a možete ga obrađivati samostalno ili netko to može obavljati za vas.
INSTAGRAM KUHINJA
Kratki videorecepti na TikToku, Instagramu i drugim društvenim mrežama viralno se šire i brzo urezuju u (pod)svijest publike kojoj su namijenjeni. Bitno je da je brzo, trendovski, s manjim udjelom ugljikohidrata i većim udjelom proteina, dinamično i vizualno privlačno. Od zobene kaše u tisuću varijanti, zapečene ili prekonoćne zobene kaše, hranjivih granola, žitnih i orašastih pločica, krekera, ukrašenog i začinjenog maslaca na plati, raznih šarenih salata, wrapova i sendviča do jednostavnih slastica i kremastih deserata te proteinskih palačinki, sve su to redom ideje za obroke prilagođene modernom načinu života. Nije nužna ni pretjerana preciznost ni nutricionistička ili gastronomska priča, bitno je samo da je atraktivno, brzo i lako reproducirati jelo u vlastitoj kuhinji.
”PLANT BASED”
Unatrag nekoliko godina kontinuirano se predviđa porast konzumacije prehrane temeljene na biljnoj osnovi. Protekla godina apsolutno je potvrdila da je trend biljne prehrane konstanta koja ostaje. Broj fleksitarijanaca ili osoba koje meso i životinjske proizvode konzumiraju tek povremeno raste iz godine u godinu, posebice među pripadnicima mlađih generacija. I vodeći znanstvenici svijeta uvjereni su da temelj prehrane budućnosti moraju biti biljni izvori. Danas je posve jasno da je “plant based” postao mainstream. Naše vodeće prehrambene kompanije na tržište su plasirale napitke od zobi i druge biljne napitke, a sve je više biljnih zamjena za meso poput burgera od proteina graška, leće, slanutka ili drugih biljnih izvora proteina. Okus i tekstura ovih proizvoda sve su dotjeraniji, a naglasak se sve više stavlja i na nutritivnu kvalitetu, prirodne aditive i razvoj cijele palete proizvoda na biljnoj osnovi. Biljni burgeri obilježili su 2020. i 2021. godinu, a meso uzgojeno u laboratoriju postalo je vruća tema tijekom prošle godine. Inflacija je vjerojatno usporila prodor ove vrste namirnica na šire tržište. U posljednje vrijeme pojavljuju se proizvodi kao zamjena za ribu, rakove i plodove mora. Ta se kategorija još ne nudi našim potrošačima, ali sudeći po inozemnim trendovima, mogli bismo i mi uskoro okusiti takve proizvode.
LOKALNO I ODRŽIVO
Prehrana na biljnoj osnovi usko je povezana s trendovima uz koje se vežu pojmovi “lokalno” i “održivo”. Konkretan model prehrane koji je održiv i temeljen pretežito na biljnim izvorima je hvaljena mediteranska prehrana. Biljna hrana obično se uzgaja u kraju u kojem se i konzumira, što smanjuje ugljični otisak. Nadalje, određene namirnice imaju posebne blagodati za tlo i općenito održivost, poput prosa i slanutka. Proso je još uvijek zanemarena žitarica iako je nutritivno superiornija od pšenice i ječma. Usto je i otpornija na nepovoljne klimatske uvjete poput suše i vrućina i na štetnike, a za uzgoj prosa potrebno je manje resursa i vode. Slanutak ima slične prednosti, a tu mahunarku ih godine u godinu konzumira sve više ljudi. Dodatni adut ovih i sličnih održivih namirnica je i cijena. Kilogram prosa stoji 20-30 kuna (3 do 5 eura), dok se za kilogram kvinoje treba izdvojiti barem 50 do 75 kn (ili 7 do 10 eura). Gljive kao izvor proteina također su održiva namirnica visoke nutritivne vrijednosti, što će vjerojatno doprinijeti njihovoj povećanoj konzumaciji u godinama koje slijede. Lokalno uzgojene mahunarke i žitarice te lokalno uzgojeno povrće, voće i gljive izvrstan su odabir ako osvijestimo koliko je važno jesti održivo, a pritom i uštedjeti.
OGRANIČAVANJE OGLAŠAVANJA U DJEČJEM PROGRAMU I REFORMULACIJE PROIZVODA
Oglašavanje industrijski prerađenih proizvoda bogatih energijom doprinosi pojavi debljine u najmlađim generacijama. Mediji igraju važnu ulogu u oblikovanju prehrambenih navika djece jer djeca češće odabiru proizvode čijem su oglašavanju izložena, što ima izravan utjecaj na njihovo zdravlje. Najčešće kategorije hrane čijem su oglašavanju djeca izložena čine žitarice za doručak, bezalkoholna pića, slatkiši, slane grickalice i lanci brze hrane. Ovakav vid utjecaja može se uočiti u svim oblicima digitalnih medija, ali i u nedigitalnim okruženjima poput javnih događanja, reklamnih plakata na javnim mjestima, pozicioniranja proizvoda u trgovinama. Stručne zdravstvene organizacije posvećene su uvođenju sustavnog ograničavanja oglašavanja takvih proizvoda u dječjem programu diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj. Nadajmo se da će tijekom 2023. godine biti napravljen još jedan korak prema implementaciji ograničenja oglašavanja u našem podneblju.
Smanjenje udjela soli, šećera, zasićenih i transmasti u prehrambenim proizvodima zadatak je koji prehrambena industrija ispunjava dugogodišnjim strateškim planovima koji se donose na globalnoj i nacionalnoj razini. Iako je taj proces spor, ipak je kontinuiran i donosi promjene koje su nam neophodne kako bismo smanjili unos tih “kritičnih” nutrijenata. Odabir namirnica bez dodanog šećera i s manjim udjelom soli odlika je nove, osviještene publike mahom potrošača mlađe dobi i trend koji će zasigurno opstati i raširiti se u budućnosti.
Kako do ravnog trbuha? Za početak izbjegavajte ova dva napitka
NOVE NAMIRNICE U NAŠOJ PREHRANI
Brašna i tjestenine od različitih mahunarki, biljni namazi, napici od zelenog čaja ili s matcha prahom, kurkumom (zlatno mlijeko) te brojne druge donedavno egzotične namirnice polako postaju uobičajene. Naglasak na kvalitetnim izvorima proteina iznjedrio je posebnu kategoriju proizvoda koji su usmjereni ne samo na sportaše nego i na brojne druge skupine kojima je potreban nešto viši unos proteina. Proteinski snackovi u nadolazećoj će godini zasigurno dobiti više prostora na policama, i kada je riječ o biljnim, ali i životinjskim izvorima. Sjemenke, orašasti plodovi, zobena kaša s biljnim napicima ili fermentiranim mliječnim proizvodima, domaća granola, farinata, proteinske palačinke i brojna druga zanimljiva jela koji nam dolaze iz drugih kuhinja lako se uklapaju u raznolikost kuhinje našeg podneblja. Jer priprema hrane ne smije biti dosadna, u kuhinji i prehrambenim trendovima uvijek vlada dinamika!
Na kraju, ali ne najmanje važno, sigurno je da će trendovi usmjereni na hranu i dodatke prehrani namijenjene jačanju imunosnog sustava i dalje vladati nutricionističkom scenom. Mnogi će se više okretati sezonskim nutritivno vrijednim namirnicama poput citrusa, nara, kiselog kupusa, raznovrsnog sezonskog povrća kao i jaja, ribe, mesa, fermentiranih mliječnih proizvoda te biljnih izvora proteina koji su iznimno važni za pravilnu funkciju imuniteta. Nadalje, strategija primjene imunomodulatornih nutrijenata poput vitamina D, C, cinka, selena, vitamina B kompleksa te probiotika i odabranih biljnih ekstrakata može biti korisna u jačanju imunosnog sustava što nam zasigurno treba u ovim zimskim mjesecima.
FOto: Shutterstock
