Epilepsija ili padavica jedna je od najučestalijih neuroloških bolesti od koje boluje oko šest milijuna ljudi u Europi te oko 40.000 osoba u Hrvatskoj.
Riječ je o poremećaju funkcije mozga koji se događa zbog prekomjernog i nepravilnog izbijanja živčanih impulsa u mozgu, a očituje se napadajima. Zbog needuciranosti, mnogi smatraju kako je riječ o psihičkoj ili zaraznoj bolesti, što oboljelima, njihovim obiteljima i najbližima ostavlja i emocionalne ožiljke.
Previše naših sugrađana misli da je epilepsija psihička bolest
Kako pomoći osobi koja ima napadaj?
Na to pitanje nije moguće dati jedinstveni odgovor jer se epileptički napadaji dosta razlikuju po svojim manifestacijama i mogućim posljedicama. Ipak, kad se postavlja to pitanje najčešće se misli na «veliki napadaj» (naziva se i «grand mal» ili «generalizirani toničko-klonički napadaj»). To je napadaj koji dovodi do gubitka svijesti i grčenja tijela. Grčenje mišića ima ima toničku i kloničku fazu. U tzv. toničkoj fazi dolazi do iznenadne ukočenosti mišića, a u kloničkoj fazi do ritmičkih mišićnih trzajeva. Za vrijeme napadaja dolazi do povećanog lučenja sline, do promjena u boji kože, a često i do ugriza jezika.
Preporuka je da se u slučaju takvih napadaja slijedi nekoliko jednostavnih savjeta:
1. Ne dozvolite da vas uhvati panika!
Veliki napadaji uvijek su dramatični, no važno je da se baš u tim situacijama sačuva prisebnost i da se učini sve ono što je potrebno da se na najbolji mogući način pomogne osobi koja ima napadaj.
2. Ako napadaj traje duže od 5 minuta obvezatno pozvati hitnu pomoć!
Čim napadaj započne potrebno je pogledati na sat i mjeriti njegovo trajanje. Većina napadaja završi za 2-3 minute i tada nije uvijek potrebno odmah zvati liječnika. No ako se radi o dužem trajanju napadaja, nužna je hitna liječnička intervencija. Bez točnog gledanja na sat vrlo je teško procijeniti dužinu trajanja napadaja jer u tim situacijama «vrijeme ide sporije».
3. Spriječite tjelesne ozljede, osobito glave!
To se najbolje može postići tako da se pod glavu stavi jastuk. No ako to nije moguće, pod glavu se može staviti bilo kakav mekani predmet, kao npr. neki smotani dio odjeće.
4. Osobu koja ima napadaj postavite u bočni položaj!
Ako se radi o snažnim mišićnim kontrakcijama to neće uvijek biti lako. No položaj na boku povoljniji je od položaja na leđima jer se u tom položaju bolje može održati prohodnost dišnih putova i u tom je položaju znatno manja opasnost da nešto od sadržaja usne šupljine (slina npr.) dospije do larinksa ili dublje prema plućima.
5. Ne pokušavajte stavljati predmete između zubi!
Pogrešno je vjerovanje da se stavljanjem predmeta u usta može spriječiti ozljeda jezika. Iskustvo pokazuje da takvi pokušaji mogu dovesti do dodatnih ozljeda jezika, zubi ili obraza, a ne treba zanemariti ni opasnost da strano tijelo može ugroziti prohodnost dišnih putova.
6. Ne pokušavajte napadaj prekinuti sputavanjem mišićnih kontrakcija!
Na taj način napadaj nije moguće prekinuti, a u slučaju neopreznosti može doći i do dodatnih ozljeda.
7. Dobro je da su u blizini samo osobe koje pružaju pomoć!
Ako do napadaja dođe u nekom javnom prostoru gdje ima više ljudi, objasnite im da se radi o epileptičkom napadaju koji će ubrzo proći i zamolite ih da ne budu u neposrednoj blizini. Za osobu koja dolazi k svijesti nakon napadaja zbunjujuće je ako oko sebi vidi mnogo nepoznatih lica.
8. Za vrijeme i nakon napadaja neka vaše djelovanje i način govora budu takvi da djeluju umirujuće!
To je osobito važno za osobu nakon što je napadaj prestao i kada postupno dolazi k svijesti prolazeći kroz fazu dezorijentacije i zbunjenosti.
Čak 30 posto ljudi s epilepsijom su farmakorezistentni bolesnici, upozorava struka
Izvor: Hrvatska udruga za epilepsiju
Foto: Shutterstock
