Vjerovalo se kako su problemi sa zglobovima rezervirani za nešto „stariju“ populaciju, no danas se primjećuje sve više mladih ljudi koji pate od vrlo jakih oštećenja.
Bol u zglobovima je česta tegoba, a neke vrste ove boli uzrokovane su iznenadnim ozljedama, koje vode iščašenju i frakturama. No, bol u zglobu mogu uzrokovati i dugotrajniji problemi, poput kontinuiranog stresa, artritisa i sindroma karpalnog tunela, pojašnjava naš sugovornik, dr. med. Domagoj Perković, spec. ortoped. iz Specijalne bolnice za ortopediju “Dr. Nemec” u Matuljima, Poliklinike Aviva u Zagrebu i Poliklinike Matulić u Splitu.
Postoje različiti uzroci oboljenja zglobova. Kod ortopedskog pregleda ugrubo možemo podijeliti pacijente u dvije skupine: ozljede – akutna stanja i artroze – degenerativna oštećenja zglobova. U obje skupine najzastupljeniji je zglob koljena. Tu vrlo često dolazi do ozljeda koje povećavaju vjerojatnost razvoja artroze. Uvriježeno je mišljenje kako su ozljede rezervirane za mlađu, aktivniju populaciju dok artroze pogađaju stariju skupinu pacijenata. Međutim, u svojoj ambulanti sve više vidim pacijente u tridesetim godinama s vrlo ozbiljnim oštećenjima zglobova. Pored koljena potrebno je spomenuti ozljede gležnja i stopala, koje redovito budu zanemarene i neadekvatno liječene, ističe sugovornik te u nastavku otkriva odgovore na najvažnija pitanja vezana za zdravlje zglobova.
Najčešće bolesti zglobova i njihove karakteristike
Postoje različiti uzroci oboljenja zglobova. Kod ortopedskog pregleda ugrubo možemo podijeliti pacijente u dvije skupine: ozljede – akutna stanja i artroze – degenerativna oštećenja zglobova. U obje skupine najzastupljeniji je zglob koljena. Tu vrlo često dolazi do ozljeda koje povećavaju vjerojatnost razvoja artroze. Uvriježeno je mišljenje kako su ozljede rezervirane za mlađu, aktivniju populaciju dok artroze pogađaju stariju skupinu pacijenata. Međutim, u svojoj ambulanti sve više vidim pacijente u tridesetim godinama s vrlo ozbiljnim oštećenjima zglobova. Pored koljena potrebno je spomenuti ozljede gležnja i stopala, koje redovito budu zanemarene i neadekvatno liječene.
Kada se obavezno treba javiti liječniku?
Osnovni simptom i razlog javljanja liječniku je bol. Pacijenti počinju šepati, a određene aktivnosti postaju neizvedive. Najbolji primjer je artroza kuka. Najčešći simptom je bol u preponi praćena ograničenjem kretnji kao što je obuvanje cipele, ulaz u automobil te hod po stepenicama. Na ortopedski pregled je potrebno doći što ranije. Artrozu ne možemo spriječiti, ali određenim aktivnostima i ranim oblicima liječenja možemo smanjiti bol i olakšati pacijentima kretanje. Također je bitno na vrijeme potaknuti mogućnost operacije. Većini pacijenata operacija je vrlo stresan i neugodan pojam. Detaljnim razgovorom i svojevrsnom vremenskom pripremom čitav proces postaje ugodniji i lakši, što uvelike utječe na rezultate samog zahvata.
Što ne smijemo raditi ako želimo zauvijek imati zdrave zglobove?
Ne smijemo si dozvoliti dan bez kretanja i tjedan bez treninga. Zglobovi ostaju zdravi ako se redovito koriste. Pod svakodnevno kretanje mislim na hodanje ili vožnju bicikla (recimo do posla i natrag) te jutarnje istezanje kojim se zadržava pokretljivost zglobova i uvelike olakšava kretanje tog dana. Uz to je potrebno barem dvaput tjedno zglobove podvrgnuti pojačanom opterećenju; bitno je da opterećenje bude redovito i adekvatno tjelesnom stanju. Mogućnosti su bezbrojne: trčanje, rad s utezima, kolektivni sport s loptom, ples, rekreacijske grupe, vožnja bicikla, nordijsko hodanje.
Koja hrana djeluje negativno na zdravlje zglobova?
Sva hrana, ukoliko unosimo prevelike količine. Veza između prekomjerne tjelesne težine i artroze je višestruka – hrskavica zgloba podnosi veće opterećenje, brže se troši i uzrokuje propadanje zgloba. Drugi razlog je povećana koncentracija kolesterola koja je gotovo uvijek prisutna kod ove skupine pacijenata. Dokazano je da se loš kolesterol (LDL) i trigliceridi nakupljaju u hrskavici i oštećuju ju. Ukratko, potrebno je kontrolirati tjelesnu težinu i smanjiti unos masnoća životinjskog porijekla, loših ugljikohidrata kao što su slatkiši i bijeli šećer.
Što jesti za zdravlje zglobova?
Potrebno je podignuti razinu dobrog kolesterola (HDL) što se postiže konzumacijom hrane bogate Omega 3 mastima: maslinovo ulje, plava riba, lanene sjemenke. Uz ove namirnice potrebno je spomenuti i đumbir. Postoje istraživanja koja su dokazala da je kod pacijenata s artrozom koljena svakodnevna konzumacija ove namirnice dovela do smanjenja bolova.
Na koji način oštećujemo zglobove, a da toga nismo svjesni?
Štetimo im samim modernim stilom života. Kralježnici koja provede većinu dana na radnoj stolici, automobilskom sjedalu ili fotelji nije nimalo lako. Čovjek nije dizajniran za takav životni ritam i zbog toga veliki postotak ljudi prije ili kasnije osjeti bolove u vratu i leđima. Kralježnica je izrazito pokretljiv i sofisticiran sustav kostiju, zglobova i ligamenata, a ne drška od metle kako ju se često doživljava. Drugi primjer je neredovita aktivnost koja je također posljedica modernog života. Zbog nedostatka vremena mnogi nastoje odraditi sportsku aktivnost barem jednom tjedno i pritom se maksimalno “potrude”. Takvi su u stručnoj literaturi poznati kao vikend-ratnici (weekend warriors) i najrizičnija su skupina za ozljede. Kod tih ozljeda prevladavaju gležanj i koljeno što kasnije vodi do povećane vjerojatnosti razvoja artroze.
Kako ortoped štiti svoje zglobove?
Nikad se ne upuštam u trening bez adekvatnog zagrijavanja i istezanja. O tome se danas puno piše i govori, ali i dalje u razgovoru s pacijentima vidim da mnogi to zanemaruju. Ne samo rekreativci, nego i sportaši koji u svojim klubovima ne dobivaju dovoljno informacija o tome. To je još izraženije kada govorimo o najmlađim kategorijama i radu s djecom. Priprema tijela za pojačano opterećenje uglavnom nije najzanimljiviji dio treninga, ali je neophodna ukoliko želimo sačuvati zdrave i pokretljive zglobove.
Je li popularno “pucketanje” prstima bezazlena navika?
Zvukovi u zglobovima prilikom pokreta se javljaju se vrlo često i mogu biti uzrokovani različitim strukturama koje su u međusobnom kontaktu, primjerice kost, tetiva, ligament. Ukoliko ne uzrokuju bol na njih ne treba obraćati pažnju. Što se tiče pucketanja prstiju, tu je uglavnom prihvaćena teorija o mjehurićima plina; zglobovi su ispunjeni tzv. sinovijalnom tekućinom u kojoj se plinovi sakupljaju u mjehuriće. Prilikom pokreta dolazi do nagle promjene tlaka u zglobu i “raspadanja” većih mjehurića u manje. Nije dokazan nikakav povećan rizik radi pucketanja prstiju tako da to možemo slobodno proglasiti bezazlenom navikom.
Liječenje zglobova matičnim stanicama
Moderna istraživanja bolesti zglobova usmjerena su prvenstveno na liječenje i regeneraciju zglobne hrskavice. To je specifično tkivo koje podnosi velika opterećenja dok istovremeno ima slabu sposobnost oporavka i cijeljenja. Najveći dio ovih istraživanja usmjeren je na matične stanice (eng. Stem cells). To su stanice koje se prilikom adekvatnih uvjeta mogu razviti u određeno tkivo pa tako i hrskavično. U tijeku je nekoliko ozbiljnih studija, no prave rezultate i uspješnost ovakvih zahvata znati ćemo tek za nekoliko godina. Pored novih metoda, konstantno se unaprijeđuju postojeće metode liječenja: rekonstrukcije ozlijeđenih ligamenata zglobova, artroskopske tehnike kod kojih se u zglob ulazi kamerom i instrumentima te novi modeli i materijali endoproteza, odnosno umjetnih zglobova.
Foto: Arhiva, Shutterstock
