Od ugriza krpelja najbolje se preventivno zaštititi. Izbjegavajte dugi boravak u šumi, nanesite repelent, nosite prikladnu odjeću i obuću te obavezno i temeljito pregledajte svoje tijelo.
Krpelji su člankonošci značajni u odnosu prema čovjeku i zdravlju kao prijenosnici uzročnika različitih bolesti. Pripadaju razredu Arachnida ili paučnjaka, redu Acarina ili grinje. Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju krv zbog čega žive nametnički povremeno ili trajno na kralješnjacima (gmazovi, ptice i sisavci).
Krpelji nastanjuju različita staništa. Za njihovu aktivnost vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega su najbrojniji i najaktivniji u proljeće i početkom ljeta. Najčešće ih nalazimo u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog raslinja, po šikarama i visokotravnatim staništima.
Kako krpelji dolaze do nas?
Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilcem. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.
Koje bolesti prenose krpelji?
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.
Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o “prirodnim žarištima“ – područja gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području Grada Zagreba; odnosno sjeverno od 45° sjeverne geografske širine. Više o bolestima koje prenose krpelji pročitajte u članku: Koliko je opasan ubod krpelja?
Oprez prije svega!
Prevencija je najbolji lijek, stoga svojim ponašanjem i navikama
pokušajte izbjeći situacije u kojima se krpelji mogu “zalijepiti” za
vas. Stručnjaci savjetuju korištenje repelenata i nošenje prikladne
odjeće i obuće ako boravite u prirodi. To znači duge nogavice i duge
rukave, dok bi vaše cipele trebale biti zatvorene.
Kada se vratite iz
prirode temeljito pregledajte tijelo, a svoje kućne ljubimce
pregledavajte nakon svake šetnje, neovisno o tome jeste li se šetali
šumom ili obližnjim parkom. Tijekom pregledavanja tijela posebice
pretražiti područje rubnog
područja vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje
iza koljena, pupak.
Kako ukloniti krpelje s tijela?
Pri pokušaju uklanjanja krpelja s površine kože mnoge će ga osobe pokušati namazati uljem, međutim, stručnjaci ne preporučuju ovaj korak.
“Dišni organi krpelja nalaze se u njegovom zatku, stoga će se ovaj nametnik ugušiti ako ga premažete uljem ili voskom. Ovo neće osobito pomoći kod njegovog uklanjanja. Pazite da pincetom posebno namijenjenoj ovoj svrsi zahvatite glavu krpelja, na području kod usnog aparata i laganim ga potezima izvlačite ili vrtite kao da vadite čep iz boce”, objasnio je postupak Krunoslav Pužar, dr.med.vet.
Kako biste što preciznije uklonili ovog nametnika, možete koristiti povećalo, jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu i može doći do zaraze.
Na raspolaganju su također cjepiva (preekspozicijska zaštita), za koja se možete obratiti Službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“, Mirogojska cesta 16, Zagreb, telefon: 01/ 46 96 125. Zaštita koja se postiže osnovnom imunizacijom (tri cijepljenja) traje tri do pet godina, pa se treba docijepiti tri godine nakon zadnjeg cijepljenja, a nakon toga docjepljivati jednom dozom svakih pet godina kako bi se održala zaštitna razina titra antitijela.
