Bolesti srca predstavljaju bolesti koje uzimaju najviše života u Hrvatskoj. Znate li u kakvom je stanju vaše srce i kojim navikama možete smanjiti svoj rizik od razbolijevanja?
Srčani ili moždani udar, bolest perifernih arterija, aortna aneurizma, zastoj srca… Same po sebi ili “udružene”, ove loše navike pripremaju put prema oštećenju arterija (ateroskleroza), mijenjaju način na koji stanice i tkiva funkcioniraju te štete našem metabolizmu. Također poremećuju markere zdravlja kao što su krvni tlak, razina kolesterola ili šećera.
Pušenje
Dim cigareta, ali i cigara i lula, štetan je za zdravlje srca, arterija i pluća. bitno je napomenuti da pušači ovom lošom navikom predstavljaju i zdravstvenu prijetnju svima oko sebe, s obzirom da pasivno pušenje godišnje ubije 600.000 osoba diljem svijeta. Porazni podaci pokazuju kako jednu trećinu ubijenih čine djeca! Ona su, navodi Svjetska zdravstvena organizacija, često izložena dimu u vlastitom domu.
Prestanak pušenja jedan je od najveći koraka koje možete poduzeti za svoje krvožilno zdravlje te na taj način smanjiti rizik od bolesti srca za osobe oko sebe.
Ako tražite način uz pomoću kojeg možete prestati pušiti, a probali ste razne
metode i nigdje dospjeli, pokušajte s psihoterapeutskim CD-om dr. Vlatka
Kalapoša. Njegov “Alfa Victus program” preporučuje Svjetska
zdravstvena organizacija. Rriječ je o programu koji predstavlja psihoterapiju s
djelovanjem na podsvijest u trajanju od 40 minuta. Kako prestati pušiti? Naručite psihoterapeutski
CD. Cijena jednog CD-a je 59 kuna + poštarina.
Prekomjerna konzumacija alkohola
Alkohol konzumirajte u umjerenim količinama. To znači da muškarci mogu svakodnevno popiti do dvije čaše vina, dok je mjera za žene upola manja. Naime, javna je tajna kako pivo i vino štite od kardiovaskularnih bolesti, poglavito od infarkta srca – ako se piju umjereno. Dakle, važno je ne pretjerati, jer je u većim količinama alkohol i te kako štetan.
Crno vino, bogato antioksidansima polifenolima, vjerojatno pomaže da poživimo dulje i u dobru zdravlju. Osobe koje svakodnevno popiju malo vina manje boluju od kardiovaskularnih bolesti nego osobe koje nikada ne piju. Rezultati jednog istraživanja pokazuju da osobe koje piju 25 do 50 cl vina na dan, smanjuju i rizik od Alzheimerove bolesti za 25 posto.
Prekomjerna težina i manjak tjelesne aktivnosti
Kilogrami viška, pogotovo oni koji se nakupljaju oko struka, predstavljaju veliko naprezanje za srce koje mora jače “pumpati” kako bi dovelo krv do svakog dijela tijela. Ako ste preteški, pokrenite se i počnite baviti nekom tjelesnom aktivnošću.
To ne mora nužno značiti članarinu u teretani i višesatno znojenje na kardio spravama. Za početak dovoljno je hodati bržim tempom 30 minuta svaki dan.
Gubitak prekomjerne težine može puno značiti za normaliziranje krvnog tlaka i razine šećera u krvi.
Loša prehrana
Neuravnotežena prehrana može doprinijeti debljanju, stoga zaboravite na rafinirane šećere, hidrogenizirane masti i deserte. Na svoj jelovnik uključite svježe voće, povrće, žitarice od cjelovitog zrna (prednost dajte raženom kruhu, a ne bijelom), nezasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje) i korisnim proteinima – jedite grah, orašaste plodove, ribu i perad. Smanjite unos soli, šećera i ugljikohidrata (bijela riža, bijeli kruh, krumpir…). Gazirane sokove prekrižite, a kada ste žedni pijte vodu.
K. Horvat
