Čak i zvukovi koji nisu preglasni ubrzavaju otkucaje našeg srca, pokazali su rezultati novog istraživanja.
I mala razina buke koja je prisutna u svakodnevnom životu, primjerice
zvonjava mobitela ili razgovor koji slijedi nakon zvonjave, može kratkotrajno utjecati
na rad srca, pokazali su rezultati nove, male studije.
I mala razina buke šteti srcu?
Studija je uključila 110 odraslih osoba koje su nosile prenosive
monitore za mjerenje srčanih funkcija, a stručnjaci su utvrdili da su se otkucaji srca
ubrzavali kako je rasla izloženost buci – čak i kada se buka zadržala
ispod 65 decibela.
Primijećen je i negativan učinak buke na varijabilnost
otkucaja srca – mjeru prilagodbe srca na ono što se događa oko vas. Veća
varijabilnost u intervalima između otkucaja srca smatra se boljom; kada smo
opušteni, razmak između otkucaja srca je dulji u udisaju, a kraći u izdisaju. Kada su ljudi pod stresom, neke od tih prirodnih varijacija se gube, a treba spomenuti i da su prethodne
studije povezale manju varijabilnost otkucaja srca s
povećanim rizikom od srčanog udara.
Znači li sve ovo da su vam potrebni čepići za uši kako biste zaštitili srce?
Zapravo i ne, tvrde stručnjaci. Za bilo koju osobu, učinci svakodnevne buke na funkcije srca su neznatni,
kaže Charlotta Eriksson, stručnjak sa švedskog Karolinska Instituta. No, s obzirom da smo svi izloženi buci, čak i manji
učinak na zdravlje srca može biti važan na razini široke populacije, kaže Eriksson, koja je proučavala utjecaj buke u
prometu – od autocesta do aerodroma – na krvni tlak i funkcije srca.
Ono što je zanimljivo, kaže Erikssen, je da su niže razine buke usporavale
aktivnost parasimpatičkog sustava, koji djeluje kao “kočnica”,
snižava broj otkucaja srca i potiče opuštanje krvnih žila. Glasniji zvukovi,
pak, ubrzavali su aktivnost simpatičkog sustava koji potiče brži rad srca i sužava
krvne žile.
Novo je istraživanje objavljeno u časopisu Environmental Health
Perspectives.
Pazite na zdravlje srca
I druga istraživanja kontinuirano povezuju radna mjesta s puno buke s povećanim
rizikom od srčanih bolesti. No, rezultati su neujednačeni kada je u pitanju buka poput prometne. Primjerice, možda živite u bučnom dijelu grada,
ali imate kvalitetne prozore koji vaš štite od vanjskih zvukova. Također, neki su ljudi osjetljiviji na buku nego drugi.
Spomenuto istraživanje nije rađeno s namjerom otkrivanja koliko je buke štetno za
srce. No, pitanje koje sada treba podrobnije istražiti je mogu li kratkotrajni
učinci buke, koji se tijekom vremena ponavljaju – u konačnici utjecati na
zdravlje srca, posebno kod osoba koje boluju od nekih kroničnih
oboljenja.
D.Š.
