Kišne dane često ćemo “okriviti” za loše raspoloženje, a one pune sunca za nalet energije…
No čini se da vjetar, sunce, kiša ili niske temperature ne utječu samo na promjenu u raspoloženju već i na pojavu boli i probleme sa snom. Ako i samo ponekad okrivite vrijeme za svoje probleme, a netko vam kaže da je to “samo u vašoj glavi”, možete odgovoriti kako su bioprognoza i utjecaj na zdravlje poznati od doba Hipokrata koji je i sam upozoravao na utjecaj vremenskih (ne) prilika na ljudsko zdravlje.
Podsjetila nas je na to dr. med. Ivana Prpić Znidarčić, spec.obiteljske medicine koja ističe kako su istraživanja zadnjih 30-ak godina u Hrvatskoj i svijetu pokazala su da postoji povezanost utjecaja vremena na bolesti kao i utjecaj vremena na povećanje posjeta ordinacijama obiteljske medicine i na pojavljivanje simptoma povezanih s bioprognozom. I ona sama pripada skupini onih koji burno reagiraju na promjene vremena najčešće glavoboljom, nesanicom za vrijeme punog mjeseca, promjenama krvnog tlaka i sl. Ta se skupina smatra meteosenzibilnim osobama jer imaju smanjenu sposobnost prilagodbe na atmosferske promjene te neadekvatnu adaptacijsku reakciju.
To sve može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, pojave komplikacija bolesti pa čak i do smrtnog ishoda. Najčešće su to bolesnici u dobi između 50 i 60 godina, pri čemu se kod žena svih dobi češće javljaju simptomi povezani s vremenskim neprilikama i to simptomi glavobolje, razdražljivosti, slabijeg raspoloženja, smetnji sna, smetnje bolova zbog ranijih ozljeda, pogoršanja kroničnih krvožilnih i respiratornih bolesti npr. astme ili akutnih respiratornih zaraznih bolesti. Jedno istraživanje provedeno u srednjodalmatinskom priobalnom području tijekom razdoblja od sedam godina pokazalo je npr. povećanu učestalost infarkta miokarda za vrijeme juga u odnosu na buru, pojašnjava liječnica, a sve to navodi i na zaključak da su klimatske promjene jedan od velikih problema kojim se premalo bavimo iako predstavljaju velik utjecaj na ljudsko zdravlje.
“Pitanje je kako ćemo mi u budućnosti odgovoriti na te izazove, smanjiti utjecaj vremenskih prilika i (ne)prilika na naše zdravlje, olakšati si svakodnevno funkcioniranje pa čak i opstanak čovječanstva u krajnjem slučaju”, pojašnjava.
Zašto pati naša psiha?
Kišni se i oblačni dani često povezuju s osjećajima usamljenosti i tuge te manjkom volje za obavljanjem svakodnevnih obaveza, ali i stvari u kojima inače uživamo kao što je to, primjerice, nalaženje s prijateljima. Naime, istraživanja pokazuju da upravo izloženost suncu ima najveću povezanost s našim raspoloženjem.
Jedan od glavnih razloga tog utjecaja krije se u našoj fiziologiji, točnije hormonima. Za vrijeme kišnih i oblačnih dana dolazi do pada i u razinama serotonina. Serotonin je hormon koji, među ostalim, regulira raspoloženje. Kada je u ravnoteži, daje osjećaj zadovoljstva – osjećamo se fokusiranije, sretnije i smirenije. S druge strane, niske razine serotonina povezane su s anksioznosti, depresijom i smetnjama pri spavanju. Dakle, ograničeno izlaganje sunčevoj svjetlosti dovodi do pada u razini serotonina, a kao posljedica se javlja i pad raspoloženja. To ne znači da ćete, kako se popularno kaže pasti u depresiju, ali je veća vjerojatnost pojave razdražljivosti, frustracije te pad zadovoljstva ili samopouzdanja, pojasnile su psihologinje iz Mentalnog treninga.
Zoran Vakula: Ljudima je lošije čim čuju da su biometeorološke prilike nepovoljne
Foto: Shutterstock
