Koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu?

Kako možemo razlikovati alergiju od intolerancije na hranu? Koji su simptomi opasniji i teži? Kada trebamo reagirati? Savjete donose stručnjaci iz poliklinike Synlab za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku.

Reakcije na hranu su vrlo učestale i jednom kada osjetimo nadutost, probavne smetnje ili primijetimo osip na koži nakon konzumacije određene namirnice, spremni smo posumnjati na alergiju, no u većini slučajeva pravi je uzrok intolerancija na hranu. Upravo zato što simptomi mogu biti jednaki, ostajemo zbunjeni. Znate li razlikovati alergiju na hranu i intoleranciju? Stručnjaci iz poliklinike Synlab otkrivaju detalje…

mr. sc. Tanja Bobetić-Vranić, poliklinika Synlab

“Prava alergija na hranu je rezultat reakcije imunološkog sustava koji ima utjecaj na brojne organe u tijelu te uzrokuje širok spektar različitih simptoma. S druge strane, intolerancija na hranu je uglavnom ograničena na probavne probleme. Najčešći uzroci intolerancije na hranu su: nedostatak nekog enzima, neophodnog za potpunu probavu hrane, sindrom iritabilnog kolona, trovanje hranom, preosjetljivost na neke dodatke hrani (aditive), stres ili psihološki čimbenici te celijakija. Valja napomenuti kako su simptomi alergijske reakcije ozbiljniji i teži jer mogu imati vrlo ozbiljne posljedice, pa čak i ugroziti život, otkrila nam je mr. sc. Tanja Bobetić-Vranić iz poliklinike Synlab.

Što je alergija na hranu?

Procjenjuje se kako jedan do dva posto odraslih osoba pati od neke vrste alergije na hranu. Alergija na hranu
je agresivna reakcija imunološkog sustava na određenu bjelančevinu u
hrani. Do nje dolazi kad imunološki sustav organizma greškom prepoznaje
određenu bjelančevinu kao štetnu. Nutritivni alergeni mogu biti odgovorni za smetnje vezane uz probavni sustav, ali i kožne reakcije. Iako možemo biti alergični na sve moguće namirnice, u 90 posto slučajeva alergije na hranu riječ je o alergiji na kravlje mlijeko, jaja, proizvode od soje, orašaste plodove (pogotovo lješnjak i kikiriki), pšenicu, školjke, ribe i rakove.

Simptomi alergije na hranu mogu biti blagi, poput osipa i oticanja kože, ali i intenzivni – tada govorimo o anafilaktičkom šoku koji može dovesti do smrti ako osoba pravovremeno ne dobije hitnu medicinsku pomoć. Nažalost, alergije na hranu zasad se ne mogu izliječiti, ali je određenim metodama moguće ublažiti i tretirati alergijske reakcije. Kao i inače kada govorimo o zdravlju, najvažnija je teza: bolje spriječiti, nego liječiti, stoga se osobama koje pate od alergija na hranu preporučuje potpuno izbjegavanje alergena!

Što je intolerancija na hranu?

Intolerancija na hranu ili nealergijska preosjetljivost na hranu je zakašnjela patološka reakcija na hranu, piće i aditive u hrani. Uzrokuje niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, a nastaje uslijed nedostatka specifičnih kemijskih tvari ili enzima potrebnih za probavu hrane, ali i zbog patološke reakcije na neke uobičajeno prisutne tvari u hrani.

Intolerancija na hranu može uključivati farmakološki, metabolički i toksični odgovor na hranu ili komponente hrane:

  • Metaboličke reakcije na hranu uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
  • Farmakološke reakcije općenito uzrokovane kemijskim tvarima niske molekularne težine, bilo da se radi o prirodnim sastojcima hrane (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…). Ove tvari uzrokuju biokemijske nuspojave slične onima koje uzrokuju lijekovi.
  • Toksine – u hranu oslobađaju bakterije ili su posljedica kontaminacije.

Nažalost, simptomi intolerancije na hranu znatno variraju od osobe do osobe, a često nas navedu na krivi trag. Uključuju: osip i svrbež kože, dermatitis, psorijazu i akne, otok nosne sluznice, rinitis, astmu, suhi kašalj, grčeve u trbuhu, mučninu, vjetrove, proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, glavobolju, tjeskobu, letargiju, depresiju, artritis, otečene zglobove itd.

Intolerancija na hranu uzrokuje formiranje antitijela protiv proteina određene vrste hrane, ali ne IgE (koji bi ukazivao na alergijski proces), nego IgA antitijela u prvoj fazi, a nakon višestruke stimulacije formiranje IgG antitijela. Vrlo je teško otkriti koja hrana uzrokuje pojavu intolerancije jer u njoj sudjeluju “spora” IgG antitijela. Krivac (hrana) i egzekutor (IgG antitijela) ne pojavljuju se u isto vrijeme.

Kako se dijagnosticira intolerancija na hranu?

Dijagnoza se postavlja na temelju osobne i obiteljske anamneze te kožnih i seroloških testova kojima se eliminiraju ostali uzroci. Nakon eliminacije “pravih” alergija na hranu te drugih mogućih uzroka pristupa se testu intolerancije na hranu kojim se dokazuje patološka prisutnost specifičnih IgG antitijela. Ova “spora” antitijela nastaju nakon što je organizam u nekom sastojku hrane prepoznao “stranca” (antigen) kojeg mora eliminirati iz svog teritorija.

Što je “stranaca” više, to je mogućnost eliminacije manja i naša antitijela koja su “lisičinama” povezana za antigene lutaju organizmom, stvarajući probleme gdje god se zadrže u većem broju.

Ako i vas muči neki oblik alergije ili sumnjate na intoleranciju na hranu, obratite se stručnom osoblju poliklinike Synlab za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku, gdje možete napraviti alergološko testiranje na više od 700 alergena, kao i test intolerancije na hranu.

Ordinacija.hr

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo