Ljubav za kvalitetnu partnersku vezu nije dovoljna. Ljubav i međusobno njegovanje, dijeljenje vrijednosnog sustava, poštivanje različitosti u mišljenju, zajedničko uživanje i dijeljenje interesa te prihvaćanje sebe i drugog doprinosi kvalitetnom odnosu. Dobro poznavanje sebe, prepoznavanje vlastitog toka misli, osjećaja i ponašanja osobito u stresnim situacijama pomaže da se odnos održi kvalitetnim.
Uspješni parovi njeguju privrženost jedan za drugoga, koriste humor u svom odnosu, više izražavaju sreću i interes za partnera, te su općenito zadovoljniji svojim odnosom. Njihove svađe će manje vjerojatno emocionalno eskalirati.
Neuspješni parovi će se teže smiriti nakon svađe, ne osjećaju zadovoljstvo svojim odnosom, vjerojatnije će u svađi imati poriv pobjeći ili još snažnije boriti se za sebe i svoje stajalište čime dovodi do češće eskalacije u svađama. Partneri u nekvalitetnim odnosima češće osjećaju ljutnju, prijezir, napetost, strah, tugu, te se češće žale.
Prvih par godina veze, odnos između Marije i Patrika je bio divan. Za poželjeti. Međutim, kada su počeli živjeti zajedno i kada je snažna zaljubljenost splasnula, počele su prve veće svađe. Marija je vjerovala da su svađe dobre i korisne za njihov odnos i komunikaciju. Osim toga, tek je u svađama Marija prepoznavala Patrikove osjećaje za nju. Premda bi uvijek završili ljuti jedan na drugoga, svađa bi bila dokaz da im je još uvijek stalo.
Ponašanja koja vode kraju veze
John Gottman psiholog i znanstvenik, utvrdio je četiri ponašanja koja uništavaju vezu i brak:
- Kritiziranje – okrivljavanje, pronalaženje krivnje, inzistiranje na detaljima.
- Prijezir – osjećaj gađenja, nazivanje pogrdnim imenima, psovanje, biti pun mržnje prema partneru. Osjećaj gađenja prema partneru tijekom vremena osnažuje odluku za rastavom.
- Zauzimanje obrambenog stava – ne preuzimanje odgovornosti za svoje postupke, prebacivanje krivnje na partnera.
- Povlačenje – odbijanje suočavanja s problemom, minimalizacija važnosti problema, nesposobnost nošenja s konfliktom, udaljavanje od partnera s osjećajem ljutnje.
Marijin i Patrikov odnos se dodatno zakomplicirao po rođenju njihove bebe. Marija se osjećala strašno iscrpljeno zbog neprospavanih noći i obaveza koje beba donosi. Patrik se trudio olakšati Mariji, ali i on je bio umoran, nervozan i iscrpljen. Njihov odnos dodatno su otežavali njihovi roditelji koji su vrlo često imali primjedbe oko brige za dijete. Kako je beba stasala, tako su se Marija i Patrik udaljavali jedan od drugog. Kada je Marija pokušala “razgovarati” s Patrikom, njezine riječi sadržavale bi kritike na njegovo ponašanje i njezino veliko nezadovoljstva. S vremenom je počela osjećati prijezir prema Patriku. Kada bi Patrik izrazio svoje nezadovoljstvo, Marija bi zauzimala obrambeni stav te je polako ali sigurno počela graditi emocionalni zid između sebe i njega.
Kako izbjeći emocionalno iscrpljujuće i nekonstruktivne svađe?
1. Prepoznati kada je intenzitet emocija previsok – Da bi se izbjegle emocionalno iscrpljujuće svađe koje ne razrješavaju problem, već samo iznova probuđuju neugodne osjećaje, poželjno je da se partneri dogovore da će svaki za sebe prepoznati kada će intenzitet emocija biti previsok da nastavak razgovora ima smisla. U tom trenutku, može se uzeti “pauza” s ciljem samo-smirivanja, dubokog disanja i sličnog, kako bi se razgovor nastavio u mirnom i konstruktivnom tonu.
2. Započeti razgovor nježno – umjesto snažnog izražavanja nezadovoljstva odnosom ili nekom situacijom, poželjno je započeti razgovor na što nježniji način.
3. Birajte svoje bitke – ako ističemo svaki detalj s kojim smo nezadovoljni u partnerskom odnosu, vrlo vjerojatno ćemo imati puno toga i vrlo često isticati. Nitko nije savršen, pa je mudro razmisliti koje karakteristike partnera su nam dovoljno prihvatljive da ih ne spominjemo u svađama.
4. 5 pozitivnih osobina – kada osjetite da ste se jako udaljili od partnera, a želite mu se približiti ponovno, pokušajte se sjetiti njegovih/njezinih pet pozitivnih osobina. To mogu biti najjednostavnije osobine, poput: da je pametan, lijep, duhovit, dobar, nježan i recite mu/joj to. Izreći pet pozitivnih osobina kada smo ljuti, može biti pravi izazov za svakoga, ali isto tako je dobar način ponovnog međusobnog zbližavanja.
5. Definirajte problem kao zajednički projekt – umjesto da istaknete kako partner “nikada ne čisti po kući”, recite “naš problem je tko će čistiti kuću“. Tako se ne ističe ponašanje partnera koje vam smeta, ne kritizira ga se niti ne govori, drugim riječima, koje ponašanje želimo da promijeni. Umjesto toga, naglašava se zajedništvo i partnerstvo u tom problemu.
6. Izbjegavajte prošlost, ostanite u sadašnjem trenutku – vraćate li se stalno na situacije iz prošlosti koje vas smetaju, ne ostavljate prostor partneru da promijeni svoje sadašnje ponašanje. Osim toga, vrlo često se partner još više povrijedi i naljuti kada se nastupa na ovaj način.
7. Istaknite svaku promjenu koju primijetite – kada postignemo dogovor s partnerom oko promjene ponašanja, tada je poželjno da se ta promjena i primijeti. Ako smo stalno usmjereni na ono što se treba promijeniti, zapravo de-motiviramo partnera ne primjećivanjem pozitivnih promjena. Čemu da se trudi promijeniti, ako se stalno uočavaju nova ponašanja koja se trebaju izmijeniti, a ona izmijenjena ponašanja se uopće ne uoče?!
8. Stvarno se potrudite čuti i razumjeti što vam partner govori – to možete učiniti tako što ćete ukratko sumirati što ste čuli da je partner rekao. Vrlo često su izvori nesuglasica upravo krivo tumačenje partnerovih riječi i rečenica. Upravo zato, rečenica poput “Ako sam te dobro shvatio/la, rekao/la si da _________”. Tako će vas partner moći odmah ispraviti ako ste ga/ju krivo shvatili, umjesto da reagirate ljutnjom/povrijeđenošću na poruku za koju mislite da ste čuli.
9. Budite otvoreni za kompromis – ako se obje strane čvrsto drže svog mišljenja i želja, tada ćete vrlo teško održati harmoničan i kvalitetan odnos.
10. Čestitajte si – nakon ostvarenog dogovora, ponovite ga još jednom te dozvolite sebi da budete ponosni i zadovoljni načinom rješavanja problema.
