KOPB ne uzrokuje samo pušenje – tu je i nasljedni faktor te zagađenje zraka koje nam opasno prijeti - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

KOPB ne uzrokuje samo pušenje – tu je i nasljedni faktor te zagađenje zraka koje nam opasno prijeti

Kronična opstruktivna bolesti pluća ili skraćeno KOPB jedna je od najčešćih kroničnih bolesti u svijetu te ujedno, uz astmu, najčešća kronična bolest pluća.

U svijetu od KOPB-a boluje gotovo 400 milijuna ljudi, što čini negdje oko 10% ukupnog stanovništva, a velik broj bolesnika u konačnici i umire od te bolesti, zbog čega je danas KOPB na trećem mjestu među uzrocima smrti u svijetu, odmah iza kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Ovi crni podaci otkrivaju i da se radi o stanju o kojem se treba više govoriti, a posebno dobro informirati što ga uzrokuje, posebno kada znamo da podaci za Hrvatsku odgovaraju svjetskima, negdje oko 10% cjelokupnog stanovništva Hrvatske boluje od KOPB-a.

Međutim, od samih spomenutih podataka daleko više zabrinjavaju rezultati istraživanja koji sugeriraju da je danas zapravo veći dio bolesnika s KOPB-om neprepoznat i nedijagnosticiran (prema nekim podacima i do 80%). Većina bolesnika s KOPB-om obično se otkrije tek u uznapredovaloj fazi bolesti ili kada zbog pogoršanja svoje neprepoznate kronične bolesti završe na bolničkom liječenju. U toj fazi, nažalost, lijekovima i drugim terapijskim intervencijama bolest se može samo usporiti, ali ne i izliječiti. Dakle, ono na što se danas moramo fokusirati jest rano otkrivanje i rana dijagnostika KOPB-a, kada se još može bolest efikasno liječiti i adekvatnim mjerama zaustaviti njezino daljnje pogoršanje, pojašnjava naša sugovornica doc. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, dr. med., specijalistica interne medicine – pulmologinja, koja nam je u razgovoru otkrila i tko je u rizičnoj skupini te kako bolest prevenirati i držati pod kontrolom.

Pušenje cigareta i dalje je na prvome mjestu liste rizičnih faktora?

Kada govorimo o rizičnim faktorima, pušenje je definitivno na prvome mjestu prvenstveno zbog udisanja mješavine štetnih tvari u dimu cigarete, kojih ima čak više od 500. Pušači su rizična skupina, a smatra se da pušač s više od 10 pušačkih godina (npr. ako pušite 10 godina kutiju cigareta, imate 10 pušačkih godina) ima znatno viši rizik za razvoj KOPB-a. Međutim, pušenje povećava rizik i za razvoj drugih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti ili karcinom pluća. Generalno uzevši, pušači žive kraće, i ako pušač prestane pušiti, tek nakon 15 godina nepušenja njegov mortalitet izjednačava se s mortalitetom nepušača. Međutim, pasivno pušenje također povećava rizik od razvoja KOPB-a. Ako ste godinama izloženi duhanskom dimu, pogotovo u dječjoj dobi ili tijekom trudnoće i fetalnog razvoja, kao i kasnije tijekom života, rizik za razvoj KOPB-a će biti daleko veći.

Ipak, neće se kod svakog pušača razviti KOPB?

To je činjenica, pa tako imamo 90-godišnjake koji su cijeli život pušili više od 2-3 kutije cigareta i nemaju KOPB, ali isto tako i mlađe osobe s teškim KOPB-om. Smatra se da osim toga važnu ulogu igraju i drugi faktori okoliša kao i genetika. Uz pušenje drugi najčešći uzrok je zagađenje zraka, ne samo industrija i promet već i zagađenje kojem smo izloženi u kućnim uvjetima, naprimjer peći na drva i ugljen ili lož-ulje… Vjeruje se da će u budućnosti upravo zagađenje zraka biti vodeći uzrok KOPB-a. Poznat je i nasljedni uzrok KOPB-a, a to je deficit alfa 1 antitripsina; tako da, ako imate nepušača mlađeg od 40 godina sa simptomima i nalazima koji upućuju na KOPB, treba posumnjati na navedeni nasljedni poremećaj.

Koliko na zdravlje pluća utječe i ono što udišemo?

Problem zagađenja zraka definitivno je jedan od najvećih problema današnjice. Posljednjih nekoliko godina grad Zagreb i neki drugi gradovi i mjesta u Hrvatskoj bili su među vodećima u Europi i svijetu po stopi zagađenja zraka. Zagađenje zraka pridonosi razvoju kroničnih plućnih bolesti kao što su astma i KOPB, povećava rizik od respiratornih infekcija i pridonosi razvoju karcinoma pluća. Ako se ozbiljnije ne suočimo s problemom zagađenja zraka, može se očekivati da ćemo u dogledno vrijeme zaista morati nositi maske, ne zbog rizika od infekcija, već zbog zagađenja!

Hoćemo li i mi kao stanovnici nekih azijskih zemalja uskoro stalno nositi maske da bismo zaštitili zdravlje?

U nekim azijskim zemljama, osobito u Japanu i Kini, ali i Tajlandu i Tajvanu, dugi niz godina postoji tradicija nošenja zaštitnih maski. Taj običaj javio se puno prije pandemije COVID-19, ali ta usvojena navika rezultirala je manjim brojem oboljelih i umrlih u spomenutim zemljama u odnosu na npr. Europu i Ameriku. Razlozi su brojni; u Japanu maske se koriste prvenstveno radi zaštite od infekcija, pri čemu je nose pije svega da bi zaštitili druge, ali i stoga što je u Japanu radna etika na visokom nivou te ne žele izostajati s posla zbog bolesti. Zaštitne maske jednim dijelom nose i zbog zaštite od alergije polena stabla i trava, dok u Kini, u kojoj je jedan od najvećih problema zagađenje zraka, većina ljudi upravo zbog tog razloga nosi maske. U Hrvatskoj smo bili svjedoci da i tijekom pandemije koronavirusa, kada je bilo propisano obvezno nošenje, dio građana to odbijao i nije nosio zaštitne maske. Ipak, i danas, kada nošenje maski više nije obvezno, dio građana, osobito starije životne dobi kao i bolesnici koji su imunokompromitirani ili koji imaju ozbiljne kronične bolesti, i dalje nose maske na javim mjestima, u trgovinama i slično, a i dalje se koriste u svim zdravstvenim ustanovama. Činjenica je da maske imaju određenu ulogu u zaštiti od infekcija, kako virusnih tako i bakterijskih, i kao takve u zdravstvenim ustanovama osoblje ih redovito nosi.

Kada govorimo o KOPB-u, govorimo i o kroničnoj bolesti. Postoje li kakve nade da će to uskoro biti stvar prošlosti?

KOPB je kronična bolest, što znači da bolesnik živi s KOPB-om od trenutka postavljanja dijagnoze pa sve do smrti. Međutim, pitanje je kako će živjeti s kroničnom bolesti i kakva će mu biti kvaliteta života. Na primjer, astma je također kronična bolest, no za koju danas postoje učinkoviti lijekovi te većina bolesnika danas živi praktički bez ikakvih simptoma bolesti te žive aktivne i normalne živote. Nažalost, KOPB je daleko teža i progresivnija bolest, i većina bolesnika ima svakodnevno prisutne simptome bolesti koji ih manje ili više ograničavaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Danas postoji velik broj lijekova za liječenje KOPB-a i gotovo svi lijekovi koriste se inhalatornim putem te znatno pomažu bolesnicima, smanjuju zaduhu i druge simptome bolesti te poboljšavaju kvalitetu života. Nažalost, još ne postoji lijek koji će izliječiti KOPB. Ispituje se velik broj lijekova koji imaju različite mehanizme djelovanja u bolesnika s KOPB-om i u različitim su fazama kliničkih ispitivanja.

Osim prestanka pušenja, kako možemo sami utjecati na prevenciju bolesti?

Kada ne postoji “čaroban” lijek za kroničnu bolest, najučinkovitije je prevenirati, odnosno spriječiti da dođe do bolesti ili, ako je i došlo do bolesti, da bolest ne napreduje. Najvažnije je djelovati na sam uzrok bolesti. U Hrvatskoj je još uvijek najčešći uzrok KOPB-a pušenje. A najbolja mjera je prevenirati pušenje, a to možemo postići isključivo edukacijom o štetnosti pušenja već u najranijoj dječjoj dobi. Ako imamo pušača sa sumnjom na KOPB ili potvrđenom dijagnozom KOPB-a, svakako trebamo koristiti sve raspoložive resurse da prestane pušiti. Na raspolaganju nam stoji škola nepušenja, ali i lijekovi za prestanak pušenja kao što je nikotinska zamjenska terapija u obliku flastera i žvakaćih guma. Uz pušenje, jedan od vodećih uzroka KOPB-a je zagađenje zraka; sve intervencije društva i zajednice u cilju smanjenja zagađenja zraka utjecat će i na broj bolesnika s KOPB-om.

Što ćete savjetovati pacijentu; kako lakše živjeti uz KOPB?

Isto tako bolesnike s KOPB-om vrlo je važno poticati na fizičku aktivnost. KOPB je u pravilu bolest starije životne dobi, bolesnici u pravilu imaju još neku drugu pridruženu kroničnu bolest. U toj dobi većina je manje fizički aktivna, više vremena provede u kući, gledajući TV i slično. Bolesnika s KOPB-om važno je poticati na fizičku aktivnost – tijekom fizičke aktivnosti moraju dublje i pravilnije disati, ali isto tako i aktivirati veći broj mišića, pri čemu neki od tih mišića sudjeluju i u disanju. Debljina je jedan od velikih problema današnjice pa je tako i među bolesnicima s KOPB-om velik broj pretilih te je kod ove skupine bolesnika osobito važna fizička aktivnost.

Oboljeli od šećerne bolesti imaju 4 puta veći rizik za obolijevanje od pneumokokne bolesti (teške upale pluća), a oboljeli od KOPB-a čak 16 puta veći rizik. Kada on može imati utjecaj na pogoršanje nekog drugog stanja?

Pogoršanje ili akutna egzacerbacija jedan je od najvećih problema u liječenju KOPB-a. Svako pogoršanje ili egzacerbacija KOPB dovodi do pogoršanja simptoma bolesti, do pada plućne funkcije te do većeg rizika od bolničkog liječenja i u konačnici od smrtnog ishoda. Akutne egzacerbacije KOPB-a najčešće su uzrokovane infekcijama, kako bakterijskim tako i virusnim. Upravo je infekcija pneumokokom jedan od glavnih bakterijskih uzroka akutnih pogoršanja KOPB-a. Zbog promjena koje nastaju u dišnim putevima i u samim plućima kao posljedica izloženosti štetnim česticama pluća bolesnika s KOPB-om osjetljivija su na infekcije. Stoga svaka infekcija u bolesnika s KOPB-om potencijalno češće može dovesti do teže kliničke slike pa i do razvoja upala pluća. Međutim, osim pneumokoka kod bolesnika je veći i rizik od razvoja virusnih infekcija pa tako npr. i gripa može dovesti do pogoršanja KOPB-a. Stoga svim bolesnicima s KOPB-om savjetujemo redovito cijepljenje protiv gripe i pneumokoka, a zadnjih nekoliko godina i protiv COVID-19.

Svaki peti pacijent s KOPB-om koji završi u bolnici će i preminuti, a COVID samo pogoršava situaciju. Na koje će načine koronavirus utjecati na bolesnike?

Akutne egzacerbacije KOPB-a najčešći su uzrok bolničkog liječenja, ali ujedno i najčešći uzrok smrti bolesnika. Budući da su infekcije, kako bakterijske tako i virusne, jedan od najčešćih uzroka akutnih pogoršanja, bilo je za očekivati da će i uzročnik COVID-19 bolesti, virus SARS CoV-2 pridonijeti povećanju rizika od hospitalizacija u ovoj skupini bolesnika. Ono što danas, nakon dvije godine pandemije znamo, jest da za razliku od šećerne bolesti, arterijske hipertenzije ili pretilosti, KOPB nije faktor rizika za razvoj COVID-19 bolesti. Međutim, ako bolesnik s KOPB-om oboli od infekcije koronavirusom, daleko je veći rizik da će razviti težu kliničku sliku, potrebu za bolničkim liječenjem uz veći rizik i od smrtnog ishoda. Na svu sreću većina bolesnika ozbiljno je shvatila rizike infekcije COVID-19 te držala socijalnu distancu i nosila maske tako da smo u jeku pandemije primijetili znatan pad akutnih egzacerbacija KOPB-a i u objedinjenom bolničkom prijmu i na bolničkom liječenju. Naime, maske i socijalna distanca štitile su bolesnike s KOPB ne samo od COVID-19 nego i od drugih infekcija.

Što napraviti za zaštitu respiratornog zdravlja?

U današnje vrijeme zaista nije lako očuvati zdrava pluća. Međutim, češćim boravkom u prirodi, izbjegavanjem zadimljenih prostora, nepušenjem, ali i redovitom fizičkom aktivnošću možemo pridonijeti našem cjelokupnom zdravlju pa tako i zdravlju pluća. Brigom o okolišu, prije svega brigom o kvaliteti zraka koji udišemo, najviše ćemo pridonijeti zdravim plućima.

Ako imate ovu čestu kroničnu bolest, onda pripazite na atipične simptome infarkta

Foto: Tomislav Miletić/Pixsell, Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo