Pojavnost bolesti je vrlo rijetka kod osoba mlađih od 50, a gotovo je dvostruko češća u muškaraca nego u žena.
Kronična limfocitna leukemija (KLL) je najčešća vrsta leukemije u odraslih osoba, od koje obolijeva 6 na 100 000 ljudi godišnje. U Americi gotovo svake tri minute jedna osoba dobije ovu tešku dijagnozu, a samo je prošle godine zabilježeno 21 000 dijagnoza. Radi se o najčešćoj vrsti leukemije kod odraslih osoba. Dijagnoza poput ove može biti zastrašujuća, ali napredovanje u dijagnosticiranju i liječenju danas olakšava ljudima da žive s ovim stanjem.
KLL ne označava tumor, ali je karcinom koji se nalazi u krvi
Leukemija je tip raka uzrokovan ubrzanom proizvodnjom abnormalnih bijelih krvnih zrnaca ( B-limfociti), koje se mogu pronaći u krvi ili leđnoj moždini. No što to znači? Kada je u pitanju KLL, na primjer, te će se abnormalne (kancerogene) stanice nakupiti u krvi i leđnoj moždini, što će ostaviti malo mjesta za zdrava bijela krvna zrnca, crvena krvna zrnca i trombocite.
KLL može biti slučajno dijagnosticiran na rutinskom pregledu krvi
Dijagnoza se često postavlja slučajno, posebno među onima koji nemaju simptome. Ustvari, često se identificira na rutinskom pregledu krvi kada se na rezultatima pojavi povišen broj bijelih krvnih zrnaca, nevezano za zdravstvene probleme osobe. Poput drugih bolesti, KLL može godinama biti neotkriven. Što jasno daje do znanja da je važno posjetiti liječnika redovito kako biste napravili rutinske preglede.
Simptomi i signali KLL mogu biti zamijenjeni za one gripe
Kako znati da možda imate KLL? Simptomi se često razvijaju postepeno i mogu biti slični gripi, što uključuje znojenje i temperaturu, slabost i bol u rukama i nogama, otečene čvorove, jak umor i bol u trbuhu.
Osobe koje imaju KLL mogu primijetiti i gubitak kilograma i česte bakterijske infekcije, poput upala bubrega ili kožnih upala ili upale sinusa. Često se dijagnosticira kasnije u životu, a većina će osoba dijagnozu dobiti tek oko 70te godine života.
Nekoliko je testova koji mogu potvrditi dijagnozu
Čak i ako imate simptome, jedini način da se sigurno postavi dijagnoza jest da se obave potrebni testovi od strane liječnika. Postoji njih nekoliko:
Kompletan izračun krvnih zrnaca se obično provodi tako da se vadi krv i mjeri se količina crvenih i bijelih zrnaca te trombocita. Limfociti su tip bijelih krvnih zrnaca, poznati i kao B , a ako je veliki broj njih u krvi, može značiti da se radi o KLL dijagnozi.
Testiranje koštane srži može pokazati je li se rak tamo nalazi i koliko je napredovao.
Protočna citometrija imunofenotipizacija je važan korak ka potvrdi dijagnoze. Test može pokazati jesu li limfociti kancerogeni ili su to zbog nekog drugog stanja. Može i identificirati određene osobine kancerogenih stanica, poznatih kao tumorski markeri, koji će pomoći odrediti najbolje liječenje.I drugi testovi mogu biti napravljeni kako bi se otkrilo o čemu se radi i koja bi vrsta liječenja bila najbolja.
Tretman ne započinje uvijek odmah
Nakon dijagnoze vjerojatno mislite da ćete odmah započeti liječenje, ali ako se radi o sporom rastu stanica, možda to neće biti slučaj. Kada se radi o onom brzo-rastućem tipu, liječenje će započeti odmah.
Kemoterapija nije jedini način liječenja
Znamo više o bolesti danas nego prije nekoliko godina. Liječnici danas putem raznih testova mogao odlučiti koji će tretman biti najbolji za vas, a često se prethodno radi test gena. Kemoterapija ponekad nije najbolje rješenje jer postoje različiti tipovi bolesti. Kemoterapija će napadati snažno rastuće stanice, i zdrave i zloćudne, dok će ciljana terapija lijekovima ciljati na stanice koje su kancerogene. Godine, fizičko stanje i ostali zdravstveni problemi mogu također biti važan faktor u odluci kako liječiti.
Putem kliničkih istraživanja promatraju se novi, inovativni načini liječenja
To nažalost ne znači da je posao iza znanstvenika već se radi o kliničkim istraživanjima kako bi se mogao pronaći najbolji oblik liječenja za osobe koje imaju KLL. Za sad su otkrili nekoliko stvari o bolesti i liječenje, što uključuje ciljane terapije ili kombinaciju terapija.
A. A.
Foto: Shutterstock
