Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje je stanje potpunoga fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.
O zdravlju ne razmišljamo kad smo zdravi i kad nas ništa ne boli, već onda kad nastupi bolest, a tada smo skloni tražiti brza rješenja, čarobne tablete i instant-promjene životnih navika kako bismo ponovno postigli fizičko, psihičko i socijalno blagostanje, kako već stoji u definiciji.
Iako smo u dijagnostici i liječenju bolesti napravili golem uspjeh i znatno produljili život, šteta koju napravimo tijekom života svom tijelu i svom mentalnom stanju lošim životnim navikama i rizičnim stilovima života često je nepopravljiva i teško uočljiva dok ne donese bol.
U povodu Svjetskog dana zdravlja dobro pokušati usvojiti neke nove, zdrave navike, pa makar i ne uspjeli od prve, ali ponavljanje je majka mudrosti i naše tijelo će nam tada zahvaliti na najbolji mogući način – zdravljem i blagostanjem.
Neke su od najčešćih bolesti i stanja zbog kojih se svakodnevno traži pomoć i savjet u ordinacijama obiteljske medicine su hipertenzija, kronična opstruktivna bolest pluća, križobolja, dispepsija, anksioznost i anksiozni poremećaji… Ali se i bol u leđima smatra “epidemijom” modernog društva… Iz tog razloga vam danas nudim savjete kako si pomoći kod ovog stanja.
Pulmolog odgovara na najčešća pitanja o koronavirusu i plućnim bolestima
Bol u leđima
Križobolja je najčešća muskuloskeletna bolest čovjeka, a najčešće zahvaća radno aktivno stanovništvo i znatno je opterećenje za svakog pojedinca i za zdravstveni sustav.
Studije su pokazale da će od osam do 10 ljudi barem jednom u životu imati križobolju, a velika će je većina imati ponovno. Križobolja je jedan od deset najčešćih razloga posjeta obiteljskom liječniku. Dokazano je da pušenje pojačava križobolju zato što nikotin sužava krvne žile koje u disk između kralježaka, koji ionako nema krvne žile i slabo je opskrbljen krvlju, dodatno smanjuje opskrbu hranjivim tvarima i kisikom, što uzrokuje bolove.
Pretilost i opterećenje kralježnice dodatnim kilogramima također izazivaju bolove u leđima, što posebno osjete trudnice.
Križobolja se najčešće javlja u obliku jednostavne nekomplicirane križobolje koja spontano prolazi za 4-6 tjedana i ne zahtijeva nikakvu dodatnu obradu ni posebne oblike liječenja – to je tzv. akutna križobolja, a ako traje dulje od 12 tjedana, tada prelazi u kroničnu.
Kod 80-85% ljudi križobolja se povlači u roku od nekoliko dana do nekoliko tjedana. Bol se osjeća u lumbalnom dijelu kralježnice koja može biti ograničena na leđa, što je onda jednostavna ili nekomplicirana križobolja, a može prelaziti i u nogu do koljena ili stopala pa je tada riječ o lumboischialgiji. Ako uz bol nastanu i neki neurološki poremećaji kao što je padanje stopala, inkontinencija mokraće ili stolice i sl., tada je to ozbiljno stanje koje zahtijeva žurnu intervenciju kirurga vertebrologa.
Krvni tlak vam je povišen, a ne možete do liječnika? Pomozite si ovim savjetima
Što ja savjetujem pacijentima?
Kad nekoga ukliješti u leđima, preporuka je mirovanje, ali samo kratkotrajno, tri-pet dana, uz upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova koji uz uklanjanje boli imaju i protuupalno djelovanje. Međutim, prilično su agresivni za sluznicu gastrointestinalnog trakta, a mogu utjecati i na povišenje krvnog tlaka pa se ne preporučuje njihova dugotrajna upotreba. Za neke su bolesnike i kontraindicirani pa se ne uzimaju mimo konzultacije s liječnikom.
Dugotrajnije mirovanje nije preporučljivo jer dovodi do pogoršanja funkcijskog i psihičkog stanja pa treba ostati aktivan sve do granica boli kako se akutna križobolja ne bi pretvorila u kroničnu.
Međutim, to ne podrazumijeva odmah nastaviti s vježbanjem ako ga je osoba prakticirala prije, već se mora pričekati da bol prestane. Preporučuju se aerobne vježbe kao što je šetnja i hodanje, ovisno o mogućnostima. U akutnoj se fazi ne preporučuju masaže, a u većini slučajeva ni kiropraktika – akupunktura je dopuštena.
Postavlja se pitanje treba li grijati ili hladiti zahvaćeni dio tijela; međutim, tu se ne može dati univerzalan odgovor jer nekome više odgovara hlađenje, a nekom grijanje.
Bolesnici koje se ranije vrate uobičajenim aktivnostima obično se osjećaju bolje i koriste manje analgetika od onih koji miruju dulje razdoblje. U liječenju križobolje koriste se još i fizikalna terapija, minimalno invazivni zahvati i procedure te kirurško liječenje kao krajnji oblik liječenja.
