Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti treba poznavati vlastite ciljeve u liječenju šećerne bolesti, ističu iz Hrvatske ljekarničke komore.
Jedan od pokazatelja preko kojeg se prati uspješnost liječenja dijabetesa jest glikirani hemoglobin (HbA1c), „mali špijun“ koji pokazuje prosječnu razinu šećera u krvi u protekla 2 do 3 mjeseca.
Hrvatski ljekarnici osobe oboljele od šećerne bolesti educiraju o bolesti, značaju pridržavanja propisanom liječenju, pravilnoj i sigurnoj primjeni lijekova, značaju postizanja optimalne glukoregulacije te važnosti redovitih kontrola. Ljekarne i ljekarnici najdostupniji su dio zdravstvenog sustava. U prosjeku, hrvatski građani ljekarnu posjećuju najmanje dva puta mjesečno, dok je prosjek dolazaka u ordinacije opće/obiteljske medicine svaka dva mjeseca, a broj specijalističkih pregleda nešto iznad jednom godišnje.
Veliki broj pacijenata s kroničnim bolestima terapiju podiže temeljem ponovljivih recepata, pri čemu je ljekarnik nerijetko jedini zdravstveni radnik s kojim pacijent svaki mjesec redovito dolazi u kontakt. Dakle, s aspekta liječenja pacijenata s kroničnim bolestima, ljekarne predstavljaju konačnu točku puta pacijenta kroz zdravstveni sustav i izlaznu točku lijeka, koji je ujedno i najčešća medicinska intervencija.
Među kroničnim bolestima, osobit izazov predstavlja šećerna bolest od koje, prema procjenama, u Hrvatskoj boluje oko pola milijuna građana, odnosno svaka sedma osoba. Jasno je da šećerna bolest predstavlja izniman javnozdravstveni problem. Unatoč dostupnosti suvremenih farmakoterapijskih opcija, ishodi liječenja nisu optimalni pa u zdravstvenom budžetu udio troška zbog komplikacija šećerne bolesti čini 88% od ukupno 4.6 milijardi namijenjenih za liječenje ove bolesti.
Problemi u liječenju šećerne bolesti u Hrvatskoj su mnogobrojni; na 1.5 pacijenta kojem je dijagnosticirana šećerna bolest imamo jednog pacijenta koji je ostao neotkriven, u skupini pacijenata koji su dijagnosticirani i koji se liječe, svega njih 4 od 10 je dobilo skrb i terapiju koja je primjerena njihovom stanju, a kad je riječ o ishodima liječenja, kod 8 od 10 pacijenata došlo je do razvoja komplikacija koje im narušavaju kvalitetu života ili koji će zbog njih prijevremeno umrijeti.
Prema istraživanjima koja su provođena u Republici Hrvatskoj te studijama koje su rađene u drugim zemljama članicama EU, problem je i slaba adherencija, odnosno (ne)pridržavanje pacijenata propisanoj terapiji (svaki drugi pacijent ne pridržava se propisanog liječenja!). Nadalje, u ovoj populaciji je (zbog pridruženih bolesti, istovremene primjene više lijekova) povećan rizik od interakcija lijekova, što je 2019. godine pokazao i projekt proveden u hrvatskim ljekarnama.
Zbog iznimnog javnog značaja unaprjeđenja skrbi o oboljelima od šećerne bolesti i poticanja pacijenata na preuzimanje aktivne uloge u vlastitom liječenju, u hrvatskim ljekarnama se u svibnju, tijekom kojeg se ove godine po prvi puta obilježio Hrvatski dan šećerne bolesti, organiziraju prigodne aktivnosti usmjerene na osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2, a koje se sastoje od dodatne edukacije osoba sa šećernom bolesti o samoj prirodi bolesti, važnosti glukoregulacije, samokontroli glukoze u krvi i interpretaciji parametara vezanih uz šećernu bolest.
Posebna pozornost posvećuje se edukaciji osoba sa šećernom bolesti o osnovnim značajkama bolesti i njezinom tijeku ako se ne uspostavi kontrola odnosno o akutnim i kroničnim komplikacijama, uz dodatno osvješćivanje o značaju ustrajnosti u provođenju nefarmakoloških mjera (dijete i tjelovježbe) te pridržavanja propisanoj terapiji u ostvarivanju željenih ishoda liječenja. U svrhu boljeg razumijevanja kliničkih parametara pacijentima će ljekarnici objasniti ulogu glikiranog hemoglobina (HbA1c) kao indikatora postignute glukoregulacije te ih uputiti da se kod svoga liječnika informiraju o dogovorenim (individualnim) ciljevima liječenja i ciljnoj vrijednosti HbA1c („malog špijuna“) kako bi preuzeli aktivniju ulogu u procesu svoga liječenja.
Svaka osoba oboljela od šećerne bolesti treba poznavati vlastite ciljeve u liječenju jer će tako moći procijeniti koliko su uspješni u liječenju svoje bolesti, odnosno odgovorni u smanjenju rizika od komplikacija i preuranjene smrti zbog šećerne bolesti.
Ovo su svakodnevne navike kojima štetite svom imunitetu, upozorava liječnik
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
