Zdravlje

Zdravlje

Mitovi o transplantacijama organa u koje morate prestati vjerovati

Gotovo 50 godina nakon prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj, program transplantacije stavljen je pred velik izazov ne samo na našem području već na globalnoj razini.

Pandemija koja je ostavila svoj trag u gotovo svakoj pori našeg društva zaustavila je nakratko i ovu granu medicine. Zahvaljujući timovima stručnjaka koji često borave u bolnicama i više od 24 sata, spremni su doći na posao u svako doba dana ili noći, stavljaju živote drugih ispred svojih osobnih prioriteta i potreba te svojom stručnošću i požrtvovnošću spašavaju živote drugih, u vrlo kratkom roku ponovo je uspostavljen gotovo uobičajen transplantacijski program u Hrvatskoj.

U Njemačkoj se na transplantaciju bubrega čeka i 10 godina, a u Hrvatskoj dvije do tri

Danas je u transplantacijskim centrima osiguran sustav koji pacijentima, donorima, ali i samom osoblju omogućava iznimno kontrolirane uvjete i izbjegavanje kontakata s potencijalnim COVID-19 pozitivnim pacijentima. Rutinski se provode PCR testovi, što osigurava veliku sigurnost i povjerenje bolesnika prema transplantacijskom postupku.

Takvi uvjeti ulijevaju povjerenje da će, ako se pandemija i nastavi, ovaj sustav nastaviti funkcionirati poštujući sve propisane epidemiološke mjere i stavljajući živote i zdravlje bolesnika na prvo mjesto, istaknuto je na konferenciji o transplantacijama u vrijeme pandemije na kojoj su sudjelovali predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb, prof. dr. sc. Željko Kaštelan, dr. med., KBC Zagreb, prim. dr. Branislav Kocman, dr. med. i voditelj Centra za transplantaciju solidnih organa i hepatobilijarnu kirurgiju KB-a Merkur te prof. dr. sc. Sanjin Rački, dr. med. i pročelnik Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega KBC-a Rijeka.     

Sve o transplantaciji organa možete čitati na portalu budidonor.hr, a mi prenosimo najčešće mitove koji se odnose na transplantaciju organa:

1. Čovjek nije mrtav ako njegovo srce i dalje kuca

Moderna medicina dokazala je da smrt zapravo nastupa u trenutku moždane smrti. Rad srca i pluća može se održavati još neko vrijeme umjetnim putem, dok to nije moguće napraviti s mozgom. Mozak upravlja fiziologijom tijela i radom cijelog organizma. Bez njega nema razmišljanja, percepcije i intelekta. Upravo zbog toga moždanu smrt možemo smatrati pravom smrću tijela.

2. I liječnici su ljudi pa mogu podleći favoriziranju određenih pacijenta ili biti skloni podmićivanju prilikom donošenja odluke o raspodjeli organa?

Raspodjela organa smatra se etički najosjetljivijim dijelom procesa transplantacije i zato se temelji na transparentnom i znanstveno utemeljenom računalnom sustavu koji eliminira ljudsku pristranost. Postoji više čimbenika ugrađenih u računalni sustav (zdravstveno stanje primatelja, njegova dob, vrijeme provedeno na listi čekanja, podudarnost organa i tkiva…), što pridonosi sprečavanju pristrane ili subjektivne raspodjele organa u transplantacijskom procesu.

3. Tijelo donora fizički je unakaženo nakon uzimanja organa?

Taj podatak nije istinit. Organi se uzimaju iz tijela donora uobičajenim kirurškim postupkom kojim se ne izobličuje tijelo donora uz puno poštovanje istog. Nakon postupka vađenja organa, na tijelu donora vidljiv je ožiljak, sličan onom nakon operacije slijepog crijeva ili žučnog mjehura.

4. Postoji tajna medicinska organizacija posvećena krađi organa?

Postojanje takve organizacije nikad nije dokazano, a sam postupak transplantacije organa veoma je kompleksan te zahtijeva tehničko znanje i posjedovanje specifične opreme te ga nije moguće izvesti izvan specijalnih bolnica.

Proces vađenja zdravog organa iz tijela donora razlikuje se od vađenja bolesnog organa budući da zdravi organ zahtijeva posebnu pripremu kako bi mogao nastaviti normalan rad u novom tijelu. Postupak je jako složen i ne ostavlja prostora improvizaciji.

Čak i u slučaju da je netko doista voljan puno platiti za transplantaciju organa, bilo bi mu veoma teško u kratkom roku pronaći odgovarajućeg donora bez prethodno provedenih detaljnih medicinskih testiranja.

Transplantacija pluća – koje su indikacije za zahvat i kakvi su ishodi tog postupka u Hrvatskoj?

M. P.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo