Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do po život opasnih tumora.
Bolesti štitnjače utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca, pogađaju milijune ljudi širom svijeta, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do po život opasnih tumora.
Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti), a učestalost i raznovrsnost bolesti štitnjače razlog je što se u okviru endokrinologije razvilo posebno područje – tireologija. Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava već dvadesetu godinu zaredom “Mjesec svjesnosti o štitnjači”, a svrha obilježavanja je podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.
Hormoni štitnjače T3 i T4
Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Starenje utiče i na proizvodnju hormona u tijelu tako što utječe na način na koji pojedini organi reagiraju na hormone. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti s godinama, uz gubitak mišićnog tkiva, te dolazi do usporavanja metabolizma. Ako starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložni rastu masti u tijelu.
Čimbenici koji dovode do bolesti štitnjače
Za svaki početak dijagnostičke obrade bitna je iscrpna osobna anamneza o svim smetnjama (simptomi hiper ili hipotireoze, promuklost, smetnje gutanja, gušenje i dr.) kao i o navikama, dosadašnjim bolestima te obiteljskoj anamnezi. Svaka osoba je slučaj za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema: loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza.
Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
- ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
- laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
- ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače,
- CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.
Guša
Guša (struma) je najčešća bolest štitnjače. Označava povećanu štitnjaču koja luči normalne količinu hormona te je zbog toga i bez simptoma. Poteškoće zbog pritiska na okolne strukture nastaju kada je štitnjača jako povećana ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti.
Tireoiditisi
Upalne bolesti štitnjače (tireoiditisi) uzrokovane su poznatim ili nedovoljno poznatim čimbenicima: nastaju akutne (bakterijske) upale i subakutne upale, nepoznate ili moguće virusne etiologije.
Graves-Basedowljeva bolest
Graves-Basedowljeva bolest (hipertireoza s difuznom strumom i oftalmopatijom) češće se javlja kod žena nego kod muškaraca (omjer do 7:1). Nepoznatog je uzroka, pojavljuje se u bilo kojoj dobi, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života.
Hipertireoza i hipotireoza
Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza s posljedičnim hipermetabolizmom, a nedovoljno lučenje hormona do hipotireoze s posljedičnim hipometabolizmom.
Upute za samopregled – pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače
1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.
Nekoliko savjeta za održavanje zdravlja štitnjače:
Prehrana
Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svog organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom se mogu promijeniti.
Namirnice koje svakako uključite u svoju prehranu ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.
Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na 2 do 3 puta tjedno.
Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, coca-cola, neki čajevi), te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.
Povećajte unos prehrambenih vlakana jer osobe oboljele od hipotireoze sklone su slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru).
Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.
Povećajte unos vode
Slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje osam do 12 čaša vode.
Tjelesna aktivnost
Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporučuje se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ako se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati.
I na kraju – smanjite stres! – Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i moći ćete drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!
Odgovore na mnogobrojna pitanja o zdravlju štitnjače pročitajte u našoj rubrici Halo, doktore: bolesti štitnjače.
