U prevenciji svih bolesti važna je tjelesna aktivnosti.
Prema podacima kod nas 8000 -12 000 osoba svake godine doživi moždani udar, a ako 80 000 njih živi s posljedicama. Stručnjaci naglašavaju da u 90 posto slučajeva moždani udar se može spriječiti ako prepoznamo čimbenike rizika (pušenje, hipertenzija, bolesti srca, povijest bolesti u obitelji, manjak fizičke aktivnosti, šećerna bolesti…) promijenimo stil života.
Prekretnica u shvaćanju utjecaja tjelesne aktivnosti na zdravlje mozga su bile 90-te godine prošlog stoljeća. Do tada se mislilo da je tjelovježba dobra za zdravlje, ali danas se zna da ona direktno utječe na molekularnu strukturu mozga.
Posljedice moždanog udara: Neurologinja objašnjava kako izgleda oporavak
„To se shvatilo otkrićem neurotrofina, proteina koji pripadaju skupini faktora rasta s posebnim učinkom na živčane stanice. Naknadno je otkriven i BDNF (Brain Derived Neurotrophic Factor) koji je važan za bolje pamćenje, lakše učenje i više moždanih funkcija. Naime, on djeluje na živčane stanice u središnjem i perifernom živčanom sustavu, pomaže preživljavanju postojećih neurona i potiče rast i diferencijaciju novih neurona i i sinapsi.”, pojašnjava dr. Dr. sc. Sandra Morović, dr.med. specijalist neurolog tw naglašava kako tjelovježba direktno utječe na lučenje BDNF-a, a on na proces rehabilitacije i prevencije jer jača mozak i moždano tkivo, pa ćemo se puno lakše oporaviti ako dođe do moždanog udara i spriječiti teške posljedice za koje su ponekad potrebne godine rehabilitacije.
Zaboravite na sprave i trendove! Za vježbanje vam treba samo jedno
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
