Ove godine tema Svjetskog dana bubrega je “Zdravlje bubrega za sve – Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike”.
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.
Živjeti dobro s bubrežnom bolešću: Kako regulirati i smanjiti simptome bolesti
Uzrok takvom trendu ISN i IFKF prepoznaju, među ostalim, u manjku znanja o kroničnoj bubrežnoj bolesti na svim razinama zdravstvene skrbi, stoga je ovogodišnja kampanja usmjerena na tri društvena aktera: društvo, zdravstvene djelatnike i donositelje javnozdravstvenih politika.
Smatraju da manjak razumijevanja značaja ove bolesti u društvu postoji zbog složene prirode kronične bubrežne bolesti, niske osnovne svijesti, ograničene zdravstvene pismenosti i dostupnosti informacija te nedostatka spremnosti za učenje. Kao drugu prepreku prepoznaju nedovoljnu edukaciju liječnika koji brinu o kroničnim bubrežnim bolesnicima, dok trećom preprekom ističu kako kronična bubrežna bolest, s obzirom na globalnu prijetnju koju predstavlja javnom zdravlju, nije prioritizirana dovoljno visoko u javnozdravstvenim politikama nezaraznih bolesti.
Što je kronična bubrežna bolest?
Kronična bubrežna bolest, kao česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.
U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Tko je u riziku od obolijevanja?
Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Što nam govore javnozdravstveni podaci?
Prema studiji “Globalno opterećenje bolešću” iz 2019. godine procjenjuje se da gotovo 700 milijuna ljudi boluje od kronične bubrežne bolesti i da ona uzrokuje oko 1.4 milijuna smrti godišnje diljem svijeta, čime je na 11. mjestu uzroka smrti na globalnoj razini. Vodeći se procjenama da 10% odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300 000.
Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Oko 4.000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na nadomještanju bubrežne funkcije raste upravo zbog povećanja broja transplantiranih bubrežnih bolesnika, usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonejskom dijalizom.
Podaci o prevalenciji kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj ne postoje, a veličinu problema možemo prikazati pokazateljima izrađenim iz rutinske zdravstvene i mortalitetne statistike. Prema broju umrlih u 2020. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 1138 umrlih osoba, od toga su 643 osobe umrle zbog bubrežnog zatajenja. Prema broju hospitalizacija u 2020. godini, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na desetom su mjestu s 26.621 hospitalizacijom, što je pad od gotovo 10.000 hospitalizacija u usporedbi s 2019., čemu je zasigurno doprinijela pandemija koronavirusa i što je rezultiralo slabijim praćenjem kroničnih bubrežnih bolesnika. Od tog je broja 5246 hospitalizacija bilo zbog bubrežnog zatajenja.
Prema broju utvrđenih bolesti i stanja zabilježenih u djelatnosti obiteljske medicine, u 2020. godini bilo ih je 734.522, od čega je dijagnoza bubrežnog zatajenja zabilježena 29.720 puta. Potrebno je napomenuti kako podaci o bolestima i stanjima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne mogu poslužiti za određivanje prevalencije pojedinih bolesti, nego samo kao uvid u kretanje učestalosti korištenja zdravstvene zaštite u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite zbog pojedinih bolesti i stanja.
Prikazani podaci ukazuju kako je kronična bubrežna bolest tihi ubojica koji prvo godinama znatno narušava kvalitetu života. Budući da je preporučeno implementirati oportunistički probir na kronične bubrežne bolesti u visokorizičnih skupina, iznimno je bitno učiniti dostupnima osnovne pretrage krvi i urina, osigurati redovite liječničke preglede koji uključuju procjenu funkcije bubrega i promovirati usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika.
Kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti?
U tome će vam pomoći 8 zlatnih pravila:
- Krećite se – živite aktivnim životom.
- Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
- Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
- Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno.
- Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
- Ne pušite.
- Ne uzimajte pretjerano i bez liječničkog savjeta nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova).
- Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Jedna promjena na koži ukazuje da bi bilo dobro provjeriti zdravlje bubrega – smeta li i vas?
Tekst: Ivana Grahovac, dr.med., prim. Verica Kralj, dr.med., HZJZ
Foto: Shutterstock
