Točnost rezultata bilo koje zdravstvene pretrage, kao i ispravno tumačenja dobivenih vrijednosti od vitalne je važnosti za svaku osobu. Ispravnost tih rezultata, osim o samoj analizi koja se provodi u laboratoriju, ovisi i o mnogim drugim parametrima.
Budući je ispravan nalaz smjernica za daljnje potencijalno liječenje i brigu o tijelu, smjerokaz koji pokazuje kako i gdje dalje, magistra Hana Breyer Priselac, iz Poliklinike Breyer, pojasnila je pouzdanost i interpretaciju laboratorijskih nalaza te na koji način svatko od nas može utjecati na ispravnost rezultata te na što obratiti pozornost.
Proces dobivanja nalaza sastoji se od više faza
Laboratorijski nalazi čine velik dio informacija na kojima se temelje odluke liječnika, stoga svaka moguća pogreška može znatno utjecati na dobrobit pacijenta. No, pacijenti moraju biti svjesni kako se proces dobivanja nalaza sastoji od više faza i da svaka od njih može utjecati na nalaz, prvenstveno predanalitička faza. Ukratko, proces dobivanja nalaza može se pojednostavljeno prikazati kroz tri faze: predanalitičku, analitičku i poslijeanalitičku.
Poznato je kako najveći dio pogrešaka u laboratorijskom radu proizlazi iz predanalitičke faze, a to je ona na koju mogu utjecati i pacijenti. Tako u predanalitiku spadaju odgovarajuća priprema pacijenta, uzorkovanje i pohrana uzorka, u analitičku fazu sama analiza (koja se danas za većinu analiza odvija na automatskim analizatorima, gdje je bitno smanjena mogućnost ljudske greške) te na kraju poslijeanalitička faza u koju spadaju izdavanje i interpretacija nalaza. Odgovarajuća priprema pacijenta je različita i ovisi o analizi koja se provodi, a najčešće se odnosi na prethodnu prehranu, tjelesnu aktivnost, vrijeme u danu ili ciklusu te uzimanje eventualnih lijekova koji mogu utjecati na rezultate analiza.
Za neke laboratorijske pretrage potrebno se pridržavati jednostavnih uputa:
• određivanje masnoća ili glukoze u krvi – prethodna prehrana utječe na razinu analita u organizmu
• željezo – njegova koncentracija varira o prethodnoj prehrani, uzimanju eventualnih suplemenata, ali i dobu dana
• spolni hormoni – kod žena u fertilnoj dobi ovise o fazi ciklusa
• hormoni štitnjače kod osoba koji su na terapiji – trebaju se određivati prije uzimanja dnevne doze lijeka
• urinokultura – ukoliko se radi unutar tjedan dana od uzimanja terapije antibiotikom, nalaz će svakako biti negativan
Za druge analize, od iznimnog je značaja da pacijent na ispravan način prikupi uzorak za analizu, npr. ispravno sakupljanje mokraće kod analiza koje zahtijevaju 24-satni urin (ako nije prikupljen baš sav urin – zaključak će biti da je u danu izlučeno manje analita nego što treba) ili nepridržavanje točnih uputa za prikupljanje uzorka stolice za dokazivanje prisustva krvi u stolici ili prisustva Helicobacter pylori (u tom slučaju izvođenje analize je nemoguće).
Primjeri takvih analiza su:
• mjerenje slobodnog testosterona – analiza ovisi i o prethodno izmjerenom ukupnom testosteronu, ali i o vrijednostima proteina na koje se hormoni vežu u organizmu (dva prethodna mjerenja)
• ROMA index – vjerojatnost da je prisutna malignost na jajniku, koja ovisi o izmjerenim tumorskim markerima CA 125 i HE4 (dva prethodna mjerenja)
• kombinirani test probira – ovaj se test s razlogom zovi kombinirani, ovdje ispravnost nalaza ovisi o kombinaciji mnogih podataka: o samoj anamnezi trudnice (točnim podacima o datumu rođenja, tjelesnoj težini, predhodnim trudnoćama), zatim su od iznimne važnosti ispravni rezultati ultrazvučnog pregleda (prvenstveno CRL i NN), ispravno izmjereni laboratorijsko biokemijski parametri te naravno kvalitetan statistički program prilagođen analizatorima na kojima se prethodni laboratorijski parametri mjere.
Tek kad su svi navedeni, ispravno izmjereni i uneseni podaci ispravni – i rezultat analize će biti točan. Naizgled mala razlika u npr. upisanom godištu trudnice ili izmjerenoj veličini nuhalnog nabora mogu rezultirati velikim razlikama u nalazu.
Ordinacija.hr
