Supstanca, koja se inače nalazi u krvi, pokazala se uspješnom u liječenju i sprječavanju tvrdoglavog oblika zatajivanja srca. Studiju su, an doelu miša odoljelog od ove bolesti, proveli stručnjaci sa sveučilišta Illinois.
Statistike pokazuju kako od zatajivanja srca boluje 1-2 posto ukupne populacije, a čak 10 posto populacije starije od 65 godina. Procjenjuje se kako
od kroničnog zatajivanja srca u Hrvatskoj boluje od 65 do 75 tisuća bolesnika.
Zatajivanje srca je poremećaj kod kojeg srce gubi sposobnost djelotvornog
pumpanja krvi, čime ne uspijeva zadovoljiti potrebe tijela. Kod sistoličkog
zatajivanja, srce više ne obavljati učinkovitu kontrakciju. Kod dijastoličkog
zatajivanja, srce se ne može opustiti nakon kontrakcije.
Iako postoji niz programa liječenja sistoličkog zatajivanja srca, ne
postoje odobreni načini liječenja za sve oblike dijastoličkog zatajivanja srca –
smrtonosne bolesti s mortalitetom od 60 posto u razdoblju od pet godina nakon
dijagnoze, kažu stručnjaci. Hipertenzija je uzrok većine dijastoličkih zatajivanja srca.
Iz prijašnjih studija poznato je kako je nitrički oksid (NO) nužan za relaksaciju
krvnih žila, a hipertenzija može smanjiti razinu NO-a u u žilama. Stručnjaci su znali kako je – kod krvnih žila –
problem u iscrpljivanju zaliha kemikalije nazvane tetrahydrobiopterin, ili BH4,
koja je nužna kako bi organizam proizveo NO.
Stoga su pokušali na srce gledati kao na veliku krvnu žilu, koja je možda
također nemoćna proizvesti NO, potreban kod dugotrajne hipertenzije, te vidjeti
može li dodavanje BH4 pomoći.
Kada su miševima dali BH4, ne samo da je spriječeno dijastoličko zatajivanje
srca, već je srce povratilo i svoje prijašnje funkcije. Uzbuđeni smo zbog mogućnosti razvoja terapije
za ljudsko srce koja bi se bazirala na BH4, zaključuju stručnjaci.
Studija je objavljena u časopisu Circulation.
D. Š.
