Neki simptomi mogu podsjećati na one moždanog udara, ali to nisu – kako ih razlikovati? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Neki simptomi mogu podsjećati na one moždanog udara, ali to nisu – kako ih razlikovati?

Shutterstock

Simptomi moždanog udara, ali i oni koje možemo za njih zamijeniti mogu se javiti u bilo kojoj dobi.

Nedavno smo imali priliku čitati kako je mladi model Hailey Bieber žurno posjetila liječnika jer je primijetila simptome koji podsjećaju na moždani udar, a koji su naknadno povezani s malim krvnim ugrušcima u mozgu

To što je mlada osoba doživjela simptome koji podsjećaju na moždani je nažalost činjenica, posebno jer se on često povezuje sa starijim osobama. Ali stvarnost je takva da oko 15 posto moždanih udara utječe na osobe stare od 18 do 55 godina, a ta bi se statistika mogla i pogoršati, kažu stručnjaci. Bieber nije otkrila koje je to simptome točno doživjela i što ih je uzrokovalo, ali svakako je važno znati prepoznati ih na vrijeme, koliko god da ste stari. 

Što je moždani udar? 

Moždani udar je ozljeda koja nastaje kada dođe do prekida opskrbe krvlju u mozak, navodi dr. Gregory Albers, profesor neurologije. 

Mozak je iznimno osjetljiv na manjak kisika i glukoze kojeg prima iz krvi. Ako imate ugrušak koji sprečava dotok, to može biti uzrok ozljede mozga. Možemo reći da je slično kao kod srčanog infarkta samo što se događa u mozgu. 

Najčešća vrsta moždanog udara je ishemijski udar, koji nastane kada ugrušak začepi arteriju koja dovodi krv u mozak. Druga vrsta je tzv. hemoragijski moždani udar do kojeg dolazi uslijed pucanja krvne žile, što pak uzrokuje izljev krvi u mozak. Iako moždani udar najčešće pogađa osobe iznad 65. godina starosti, može se dogoditi i u djetinjstvu, stoga je važno znati prepoznati simptome i faktore rizika.

Najveći rizik za ovu vrstu moždanog udara je visoki krvni tlak, pretilost, previše alkohola i cigareta te stres.

Postoji i prolazni ishemijski napadaj koji sličan je moždanom udaru, ali mnogo blaži, a do njega dolazi kada je dotok krvi u mozak privremeno onemogućen. Kod prolaznog ishemijskog napadaja dio mozga naglo i nakratko prestane funkcionirati kako treba jer je privremeno ostao bez kisika zbog začepljenja u dotoku krvi. Napadaj može trajati samo nekoliko sekundi ili do sat vremena i nema posljedica.  U svakom slučaju, simptomi se ne smiju ignorirati i valja odmah posjetiti liječnika. 

Liječnica izdvojila 6 pregleda koje biste trebali napraviti svake godine – mogu vam spasiti život

Zašto do njega dolazi?

Jedna od glavnih bolesti koja može voditi do moždanog udara je ateroskleroza, a mogućnost nastanka se povećava sa starenjem. Postoje ostali faktori rizika poput pušenja duhanskih proizvoda, sjedilački način života, loša prehrana, pretjerana upotreba alkohola, hipertenzija, pretilost, genetske predispozicije i određeni psihički faktori.  Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar.

Kako znati da se radi o moždanom udaru? 

Od velike je važnosti znati na vrijeme prepoznati da se radi o simptomima moždanog udara jer su tako puno veće šanse da će se osoba oporaviti i uspješno liječiti. Ovo su simptomi koje morate zapamtiti: 

  1. gubitak ravnoteže
  2. problemi s vidom
  3. problemi s jednom stranom lica
  4. bol u ruci ili slabost
  5. problemi s govorom 

Ne moraju svi simptomi pojedinačno označavati moždani udar, pa tako recimo jaka glavobolja nije uključena u ovu listu. Simptomi mogu varirati ovisno o tome koji je dio mozga zahvaćen. Na primjer, ako je stražnji dio mozga ostao bez krvi, možete primijetiti probleme s vidom. Ako udar utječe na centre za ravnotežu, možete doživjeti vrtoglavicu i nestabilnost. 

Lijeva strana mozga zadužena za govor utječe i na desnu stranu tijela, pa ako se pojavi problem s govorom ili se javi slabost na desnom dijelu tijela, to je tipičan simptom da se nešto događa na lijevoj strani mozga”, dodaje dr. Albers. 

Jeste li u skupini kojoj prijeti moždani udar? 

Prema pisanju Američkog nacionalnog instituta za zdravlje oko 795000 ljudi će doživjeti moždani udar, a 137000 njih će umrijeti od posljedica. Iako on prijeti svima, postoje neke kategorije koje su podložnije ovom stanju: 

  • Afroamerikanci imaju čak dva puta veći rizik od razvoja moždanog udara u usporedbi s bijelcima
  • Što je osoba starija to je rizik veći, jer se većina udara javlja nakon 65. godine. 
  • Kod muškaraca se češće javlja nego kod žena. 

Stručnjaci se slažu kako se može raditi i o poveznici između bolesti COVID i moždanog udara jer on povećava upalne procese u tijelu i povećava sposobnost da se razviju ugrušci. 

Osobe koje imaju rizične faktore, pušači, pretile osobe, one koje pate od povišenog kolesterola te dijabetesa mogu se trebaju posebno paziti. 

“Sve te navike vode do nakupljanja plaka na arterijama pa to nekako i objašnjava zašto se on često javlja kod starijih osoba”, dodaje Albers. 

Kako se zaštititi? 

Svojim životnim navikama možete neposredno djelovati na svoj rizik od moždanog udara i osigurati si zdravlje. Najbolji način prevencije je umjeren i zdrav način života, redovna i pravilna fizička aktivnost, redovite kontrole kod liječnika i svakako prestanak pušenja!
Vaš jelovnik treba sadržavati maslinovo ulje, voće i povrće, hranu bogatu neprobavljivim vlaknima i plavu ribu, a s njega maknite hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima i jako zasoljenu hranu bogatu kolesterolom. Pratite i vrijednosti krvnog tlaka, šećera u krvi i kolesterola. 

Preboljeli ste COVID-19? Ovo su najčešće posljedice na mozgu koje obavezno treba liječiti

Postoji i popis stvari koje navodi Centar za prevenciju i kontrolu bolesti a vezane su za prevenciju: 

Aspirin: ovaj lijek pomaže kod zaštite od moždanog udara ali ga se ne treba uzimati u trenutku kada se on dogodi. 

Krvni tlak: Kontrolirajte i pratite stanje. 

Kolesterol: Kontolirajte i pratite stanje.

Pušenje cigareta: Prestanite pušiti što je prije moguće. 

Liječenje uvelike ovisi o tome kakve probleme ste doživjeli, ako se radilo o krvnim ugrušcima, liječnik će često koristiti lijekove za razrjeđivanje krvi, a ako se radilo o problemu krvarenja u mozgu, liječenje se često sastoji od snimanja mozga i potencijalnog zahvata, kojim će se smanjiti pritisak na mozak. 

A. A.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo