Pušenje je poznati faktor rizika za mnoge bolesti: od kardiovaskularnih bolesti, preko makularne degeneracije oka, kolorektalnog karcinoma, raka dojke, do raka prostate ili raka ustiju.
U rak
glave i vrata ubrajaju se tumori usne šupljine, ždrijela, grkljana, sinusa,
štitnjače, nosne šupljine, žlijezde slinovnice i ostalih tkiva u području glave
i vrata. U Europi od ove bolesti godišnje oboli oko 143.000, a umre 68.000
osoba.
Američki
su stručnjaci prvi put analizirali razlike u prognozi preživljavanja terapije
raka glave i vrata na temelju pušačkog statusa. Istraživači Odsjeka
onkologije Sveučilišta u Kaliforniji Davis ustanovili su kako pacijenti koji
puše imaju veće izglede za smrću zbog raka glave i vrata, a jednako tako su skloniji
povratu raka nakon terapije zračenjem nego pacijenti koji nisu pušili.
“Postoji nešto jedinstveno u biologiji raka glave i
vrata kod nepušača što ih čini podložnijima terapiji zračenjem. Ovi se tumori
jednostavno otope nakon nekoliko doza zračenja. Kada bismo razumjeli zašto,
postojali bi značajne implikacije za nove lijekove i terapije”, objasnio
je Allen M. Chen, voditelj
istraživanja.
Stručnjaci nagađaju kako jedno moguće objašnjenje razlike u
odgovoru na zračenje leži u humanom papilloma virusu (HPV-u), spolno prenosivoj
bolesti koja se usko povezuje s rakom glave i vrata kod nepušača.
“Najčešća teorija je da ovi tumori otvaraju put
karakterističnom virusnom antigenu na površini stanice koji omogućuje imunitetu
da spremnije prepozna rak, što možda pojačava učinak zračenja. Prema drugoj
teoriji, pacijenti koji nikada nisu pušili i koji imaju tumore povezane s
HPV-om imaju manje mutacije na ključnim genima koji su kritični za odgovor na
zračenje”, objasnio je dr. Chen.
Studija je
objavljena u časopisu American Journal of Clinical Oncology.
K. Horvat
