Neurologija je grana medicine koja se bavi anatomijom, funkcijama i organskim poremećajima živčanog tkiva i živčanog sustava i liječenjem svih stanja i bolesti koje zahvaćaju središnji i periferni živčani sustav uključujući moždane ovojnice, krvne žile te izvršna tkiva poput mišića.
Neurološki pregled sastoji se od niza radnji te nakon njega liječnik donosi zaključke o liječenju ili o mogućim dodatnim dijagnostičkim pretragama. Pregled uključuje anamnezu trenutačnog stanja, općeg stanja i obiteljsku anamnezu te neurološki status temeljem kojeg se mogu utvrditi klinički znakovi oštećenja određenih funkcionalnih sustava.
Zbog kojih se problema najčešće obraćamo neurologu?
“Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojim se susrećemo u svakodnevnom životu i zbog kojih odlazimo neurologu na pregled. Za velik broj ljudi ona čini sastavni dio života. Vrtoglavica je također jedan od najučestalijih razloga posjeta liječniku. Učestale vrtoglavice ili stalni osjećaj zanošenja mogu uvelike utjecati na kvalitetu vašeg života. Srećom, vrtoglavice najčešće nisu simptom za život opasnog stanja”, objasnila je doc. dr. sc. Sandra Morović, dr. med., specijalist neurologije i medicinska ravnateljica Poliklinike Aviva te navela zbog kojih se poteškoća treba posjetiti neurološku ambulantu i zbog kojih se pacijenti najčešće javljaju.
1. Gubitak svijesti ili nesvjestica: Privremeni gubitak svijesti: kod djelomičnog ili potpunog gubitka svijesti dolazi do prekida svijesti o sebi i svojoj okolini. Kada je gubitak svijesti privremen i dolazi do spontanog oporavka, naziva se sinkopom ili, popularno, nesvjestica. Sinkopa nastaje zbog privremenog smanjenja protoka krvi i, zbog toga, manjka kisika u mozgu, što dovodi do nesvjestice ili epizode “zamračenja”, gubitka svijesti.
Privremeni poremećaj dotoka krvi može biti uzrokovano srčanim poremećajima ali i stanjima koja ne uključuju srčane poremećaje. Nekardijalni uzroci: Posturalna hipotenzija: Pad krvnog tlaka zbog promjene položaja tijela u vertikalniji položaj nakon ležanja ili sjedenja; Dehidracija uzrokuje smanjenje volumena krvi. Lijekovi za krvni tlak koji dovode do niskog krvnog tlaka. Bolesti živaca na nogama u starijih ljudi (osobito s dijabetesom ili Parkinsonovom bolešću); Moždani moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka; Nesvijestica nakon vađenja krvi ili nakon određenih situacija poput mokrenja, oštećenja ili kašljanja (situacijska sinkopa) zbog refleksa koji nije pod voljnom kontrolom živčanog sustava (zvanog vazovagalna reakcija) koji usporava srce i širi krvne žile u nogama, pa ljudi često osjećaju mučninu, znojenje ili slabost neposredno prije gubitka nesvijesti.
2. Glavobolja: Glava je dio tijela koji najčešće boli te je česti razlog posjete liječniku. 70 do 80% populacije, bilo muške ili ženske, doživilo je glavobolju.
Pedeset posto ljudi pati od glavobolje barem jednom na mjesec, 15% barem jednom tjedno, a čak 5% svakodnevno.
Glavobolje mogu biti složenije nego što većina ljudi misli. Različite vrste glavobolje mogu imati vlastiti skup simptoma, javljaju se iz jedinstvenih razloga i trebaju različit pristup liječenju. Kad saznate svoju vrstu glavobolje, vi i vaš liječnik možete pronaći najpovoljniji način liječenja i zbrinjavanja. Postoji preko 150 vrsta glavobolje, ali najčešći tipovi uključuju: Tenzijsku glavobolju: Napetost glavobolje najčešća je vrsta glavobolje kod odraslih i teenagera. Izaziva blagu do umjerenu bol te vremenom dolaze i odlaze. Obično nemaju drugih simptoma. Migrenske glavobolje: Migrenske glavobolje često se opisuju kao pulsirajuća bol u jednoj strani glave, mogu trajati od nekoliko sati do 4 dana. Uz bolove, ljudi imaju i druge simptome, poput osjetljivosti na svjetlost, buku ili miris; mučninu ili povraćanje; gubitak apetita; bol u trbuhu. Liječniku se morate obratiti ako: imate novonastalu glavobolju nakon 50. godine života, glavobolju koja promjeni karakter, iznenadnu jaku glavobolju “kao nikada do sada”, ako je glavobolja praćena visokom temperaturom (39 C), ili drugim simptomima poput smetnji govora, poremećajem svijesti ili slabosti strana tijela, smetnjama vida, mučninom ili povraćanjem.
Što morate znati prije dolaska u zagrebačku Kliniku za traumatologiju?
3. Bol: Bol je neugodan osjećaj i emocionalno iskustvo koje se povezuje s oštećenjem tkiva. Omogućuje tijelu da reagira i spriječi daljnje oštećenje tkiva. Ljudi osjećaju bol kad signal putuje živčanim vlaknima do mozga na tumačenje. Današnji način života i rada često je uzrok bolovima u vratu i leđima koji se šire duž ekstremiteta, cesto su praćeni trnicima i drugim neugodnim senzacijama.
4. Epilepsija: Epilepsija je poremećaj središnjeg živčanog sustava (neurološki) u kojem moždana aktivnost postaje nenormalna, što uzrokuje napadaje ili razdoblja neobičnog ponašanja, senzacija, a ponekad i gubitak svijesti. Svatko može razviti epilepsiju. Epilepsija pogađa i muškarce i žene svih rasa, etničkog podrijetla i dobnih skupina. Neki od glavnih uzroka epilepsije uključuju: komplikacije pri porodu zbog kojih mozak predugo ostaje bez opskrbe kisikom, ozljede glave koje nastaju tijekom rođenja ili zbog nesreća tijekom mladosti ili odrasle dobi, tumori mozga, genetska stanja koja rezultiraju ozljedom mozga, poput tuberozne skleroze, infekcije poput meningitisa ili encefalitisa.
5. Meningitis: Meningitis je upala moždanih ovojnica (zaštitnih membrana koje pokrivaju mozak i leđnu moždinu). Nelječena bolest može biti opasna po život.
6. Moždani udar: Moždani udar je hitno stanje u kojem poremećen dotok krvi u mozak rezultira smrću stanica. Postoje dvije glavne vrste moždanog udara: ishemijski, zbog nedostatka protoka krvi, i hemoragički, zbog krvarenja. Oboje rezultira da dijelovi mozga ne funkcioniraju pravilno. Čimbenici rizika: visoki krvni tlak, pušenje duhana, pretilost, povišen kolesterol u krvi, …
Simptomi: 5 znakova upozorenja: 1. Iznenadna, posebno jednostrana slabost lica, ruke ili noge, 2. Iznenadna zbunjenost ili problemi s govorom ili razumijevanjem govora, 3. Iznenadni problemi s vidom na jednom ili oba oka, 4. Iznenadni poteškoće u hodu ili vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili problemi s koordinacijom, 5. Jaka glavobolja bez poznatog uzroka.
7. Ozljeda glave i leđne moždine: Ozljeda glave je svaka trauma na vlasištu, lubanji ili mozgu. Ozljeda može biti samo manji udar na lubanji ili ozbiljna ozljeda mozga. Ozljeda glave može biti zatvorena ili otvorena (prodorna). Zatvorena ozljeda glave znači da ste zadobili jak udarac glavom od udara u objekt, ali predmet nije slomio lubanju.
8. Tremor: Tremor je nehotična, pomalo ritmična, mišićna kontrakcija i opuštanje koje uključuju oscilacije ili trzanje pokreta jednog ili više dijelova tijela. To je najčešći od svih poremećaja pokreta i može utjecati na ruke, ruke, oči, lice, glavu, vokalne nabore, trup i noge. Većina drhtanja javlja se u rukama. Uzroci tremora uključuju: mišićni umor, previše kofeina, stres, starenje, niska razina šećera u krvi, Parkinsonova bolest, esencijalni tremor.
9. Vrtoglavica: iznenadni osjećaj da se prostor vrti oko nas, nemogućnost održavanja ravnoteže, nepozantog uzroka, posebno ako je praćen glavoboljom i ili mučninom i/ili povraćanjem i nije vezan za promjene položaja glave, znak je da treba potražiti liječničku pomoć.
10. Demencija: Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično kronične ili progresivne prirode, u kojem dolazi do poremećaja višestrukih viših kortikalnih funkcija, uključujući pamćenje, mišljenje, orijentaciju, razumijevanje, proračun, sposobnost učenja, jezik i sud. Nema poremećaja svijesti. Demencija uglavnom pogađa starije osobe. Demencija je jedan od glavnih uzroka invalidnosti u kasnijem životu.
Ana Abrahamsberg
Foto: Sandra Šimunović/Pixsell, Shutterstock
